U svakoj državi članici EU-a preko sedam od deset ispitanika zabrinuto je zbog sve većih troškova života. Najviše zabrinutih je u Grčkoj (100 posto), Cipru (99 posto), Italiji i Portugalu (98 posto), a u Hrvatskoj ta brojka iznosi 91 posto.

Rast cijena, primjerice energije i hrane, osjeti se u svim sociodemografskim kategorijama kao što su spol ili dob, te u svim obrazovnim i socio-profesionalnim skupinama. Druga briga koju građani EU-a najčešće spominju je prijetnja od siromaštva i socijalne isključenosti (82 posto), a u Hrvatskoj to smatra 87 posto ispitanika, pokazao je Eurobarometar.

Zatim slijede klimatske promjene i širenje rata u Ukrajini na druge zemlje (81 posto). Građani očekuju da EU nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje složenih učinaka uzastopnih kriza koje su pogodile kontinent. Visoka potpora EU-u temelji se na iskustvu iz prošlih godina, pri čemu je EU pokazao izvanrednu sposobnost ujedinjenja i provedbe učinkovitih mjera.

Kada je u pitanju rješavanje krize rastućih troškova života, građani zasada nisu zadovoljni poduzetim mjerama ni na nacionalnoj ni na razini EU-a. Samo trećina Europljana izražava zadovoljstvo mjerama koje su poduzele njihove nacionalne vlade ili Europska unija. U Hrvatskoj 72 posto ispitanika nije zadovoljno mjerama na nacionalnoj razini vezano uz rješavanje rastućih životnih troškova, a mjerama na razini EU-a nije zadovoljno 62 posto hrvatskih građana.

Kada je riječ o financijskom stanju građana, istraživanje pokazuje da se sve više osjete posljedice polikrize. Gotovo polovica stanovništva EU-a (46 posto) navodi da se njihov životni standard već pogoršao od posljedica pandemije COVID-19, ruskog agresorskog rata u Ukrajini i krize uslijed rasta životnih troškova. Nadalje, 39 posto ispitanika još nije osjetilo smanjenje životnog standarda, ali očekuju da će to biti slučaj u godini pred nama, što daje prilično sumorne izglede za 2023. Brojke su iste i kod hrvatskih ispitanika.

Još jedan znakovit pokazatelj rastućih ekonomskih ograničenja je porast broja građana, njih 39 posto, koji se suočavaju s teškoćama u plaćanju računa „većinu vremena” ili „povremeno”. Radi se o povećanju od devet postotnih bodova u odnosu na jesen 2021. kada je brojka iznosila 30 posto. U Hrvatskoj čak 59 posto ispitanika navodi da „povremeno” ili „većinu vremena” ima teškoća s podmirivanjem računa.

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je poručila: „Građani su zabrinuti zbog sve većih troškova života, što je razumljivo; sve više obitelji jedva spaja kraj s krajem. Vrijeme je da isporučimo rezultate; da svoje račune stavimo pod kontrolu, suzbijemo inflaciju i činimo sve da naša gospodarstva rastu. Moramo zaštititi one najranjivije u našem društvu.” Višestruke geopolitičke krize proteklih godina i dalje dovode građane i kreatore politika pred velike izazove. S obzirom da je inflacija dosegnula najvišu razinu u posljednjih nekoliko desetljeća, građani žele da se Europski parlament usredotoči na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (37 posto).

Javno zdravlje i dalje je važno za mnoge građane, njih 34 posto – kao i daljnje djelovanje protiv klimatskih promjena (31 posto). Visoko na ljestvici je i potpora gospodarstvu i otvaranju novih radnih mjesta (31 posto) a za hrvatske građane to predstavlja najvažniju temu (42 posto). Ispitanici u Hrvatskoj potom navode borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti (40 posto) a treće mjesto zauzima javno zdravlje (31 posto).

Istodobno, nedavne krize, osobito rat Rusije protiv Ukrajine, jačaju potporu građana Europskoj uniji: 62 posto ispitanika smatra članstvo u EU-u kao dobru stvar, što predstavlja jedan od najboljih rezultata zabilježenih od 2007. godine. U Hrvatskoj ta brojka iznosi 54 posto. Dvije trećine Europljana (66 posto) smatra članstvo svoje zemlje u EU-u važnim, a 72 posto smatra da je njihova zemlja ostvarila koristi od članstva u EU-u. U tom kontekstu, mir se vraća u svijest građana kao jedan od glavnih i temeljnih razloga Unije: 36 posto Europljana navodi da je doprinos Europske unije održavanju mira i jačanju sigurnosti glavna prednost članstva u Uniji, što predstavlja povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na jesen 2021.

Nadalje, Europljani također smatraju da EU olakšava suradnju među državama članicama (35 posto) i doprinosi gospodarskom rastu (30 posto). U Hrvatskoj 55 posto ispitanika smatra članstvo svoje zemlje u EU-u važnim, a 80 posto smatra da je Hrvatska ostvarila koristi od članstva. Za hrvatske ispitanike nove mogućnosti zapošljavanja predstavljaju daleko najveću prednost članstva Hrvatske u Uniji (51 posto, a EU prosjek iznosi 23 posto). Zatim navode doprinos održavanju mira i jačanju sigurnosti (34 posto) a na trećem mjestu su doprinos gospodarskom rastu zemlje (32 posto) i poboljšanje životnog standarda (također 32 posto).