Kompanije Unilever, Beiersdorf i L'Oreal nalaze se među multinacionalnim kompanijama koje prilagođavaju svoje opskrbne lance tom najvećem svjetskom tržištu s većinski muslimanskim tržištem.

Zakon, prvi takve vrste u Indoneziji, zahtijeva da se hrana od 2017. obilježava s oznakom halal, kozmetika od 2018., a lijekovi od 2019. godine.

U spomenutim kompanijama ističu da će potražnja za halal kozmetičkim proizvodima ili onima usmjerenim na specifične probleme, kao što su kosa prekrivena velom, jačati kako bude rasla muslimanska srednja klasa. Napominju da bi Indonezija mogla utjecati na druge zemlje poput Malezije, gdje su halal proizvodi koji se proizvode lokalno ili u malim tvrtkama također popularni.

Halal certifikat je službeno priznanje da je proizvod proizveden u skladu s muslimanskim šerijatskim zakonom. To znači da se ne smije sadržavati tragove svinjetine, alkohola ili krvi te mora biti proizveden na tvorničkoj liniji koja nije kontaminirana.

Proizvođači kozmetike i toaletnih potrepština kažu da je taj teret više administrativan nego financijski te na poštivanje halal kriterija gledaju kao otvaranje novih izvora prihoda.

'To će nam omogućiti poslovanje u pojedinim dijelovima svijeta', rekao je Dirk Mampe iz njemačke kemijske kompanije BASF, koja prodaje sastojke za toaletne potrepštine proizvođačima od kojih 145 ima halal certifikat.

Halal sastojci nemaju oznake visokih cijena, rekao je. 'Postoji trend sve veće potražnje halal proizvoda te raste važnost mogućnosti njihove dostave', navodi.

Više od 1,5 milijardi ljudi diljem svijeta su muslimani, što je oko četvrtina svjetske populacije.

Procjenjuje se da halal kozmetika čini 11 posto globalnog halal tržišta čija vrijednost je 2015. premašila 1.000 milijardi dolara, pokazuju podaci Deloitte Tohmatsu Consulting. Tvrtka za istraživanje tržišta TechNavio očekuje da će rast prodaje halal proizvoda za osobnu njegu do 2019. dosegnuti 14 posto godišnje te nadmašiti šire tržište.