Bruto inozemni dug na kraju veljače je iznosio 42 milijarde eura, što je za jedan posto više na mjesečnoj, a za 0,2 posto manje na godišnjoj razini, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB)
Pritom, navedeno je u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA), svoju inozemnu zaduženost povećala je opća država, za 11,3 posto na godišnjoj razini, dok su središnja banka, druge monetarne financijske institucije i ostali domaći sektori (poduzeća) zabilježili smanjenje inozemnog duga, koje u segmentu poduzeća traje kontinuirano od listopada 2019.
U odnosu na kraj 2020. bruto inozemni dug krajem veljače bio je viši za 2,8 posto, napomenuto je.
RBA analitičari napominju da je tijekom 2020. dinamika pada bruto inozemnog duga značajno usporila u odnosu na godine ranije, najvećim dijelom kao rezultat smanjivanja inozemnih dužničkih obveza prvenstveno ostalih domaćih sektora (poduzeća), koji su u uvjetima pandemije zaustavljali investicije odnosno nova zaduživanja dok je država pogoršala svoju inozemnu poziciju.
vezane vijesti
-
![[VIDEO] Marić: Kontrola rashoda nužna za reformu zdravstva, nema govora o novim porezima ili povećanju doprinosa]()
[VIDEO] Marić: Kontrola rashoda nužna za reformu zdravstva, nema govora o novim porezima ili povećanju doprinosa
-
![[FOTO/VIDEO] Marić u Saboru: Ovakav rebalans i fiskalna politika i dalje nas drže u zoni financijske i fiskalne sigurnosti]()
[FOTO/VIDEO] Marić u Saboru: Ovakav rebalans i fiskalna politika i dalje nas drže u zoni financijske i fiskalne sigurnosti
-
![Zdravko Marić o državnoj blagajni i ulasku u eurozonu: 'Dojam o Hrvatskoj je pozitivan']()
Zdravko Marić o državnoj blagajni i ulasku u eurozonu: 'Dojam o Hrvatskoj je pozitivan'
![[VIDEO] Marić: Kontrola rashoda nužna za reformu zdravstva, nema govora o novim porezima ili povećanju doprinosa](/media/thumbnail/500x300/1477302.jpeg?cropId=0)
Uz gotovo stagnaciju u apsolutnom iznosu, na kraju 2020. relativni pokazatelj bruto inozemne zaduženosti povećao se na 82,7 posto BDP-a, za 7,3 postotnih bodova u odnosu na kraj 2019. godine, kao rezultat gospodarskog pada odnosno pada nominalnog BDP-a.
Podsjećaju da je Ministarstvo financija početkom ožujka na međunarodnom tržištu kapitala izdalo milijardu eura euroobveznica dospijeća 2033. godine, kao i milijardu eura dvadesetogodišnjih vrijednosnica, čime je krivulja prinosa hrvatskih euroobveznica produljena do 2041. godine, što je najdulji rok u povijesti Hrvatske na međunarodnom tržištu kapitala.
U ovoj godini, očekivani gospodarski oporavak, na što upućuju i visokofrekventno pokazatelji za drugo tromjesečje, trebao bi doprinijeti i ponovnom smanjenju udjela bruto inozemnog duga u BDP-a, dok u apsolutnom izrazu analitičari RBA očekuju nastavak rasta bruto inozemnog duga, upravo zbog ponovnog ubrzavanja gospodarske aktivnosti i novih zaduživanja na inozemnim tržištima, kako privatnog tako i javnog sektora.
"Pri tome očekujemo kako će Hrvatska, podržana i nastavkom ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka, nastavati podmirivati svoje inozemne obveze uz povoljne uvjete financiranja", zaključili su iz RBA.
