Oko dvije tisuće ljudi potpisalo je dosad peticiju za vraćanje dužobalne brodske linije Rijeka – Dubrovnik, koju je na mrežnoj stranici Peticijeonline.com pokrenuo Tomislav Pavleka, zahtijevajući povratak linije koja je desetljećima bila jedan od zaštitnih znakova domaćeg priobalnog pomorskog prometa. U Domovinskom ratu je ta linija, piše Novi list, odigrala važnu ulogu u obrani dubrovačkog kraja.

'Jedna jedina noćna brodska dužobalna linija Rijeka – Dubrovnik ugašena je bez ikakva obrazloženja. Potrebno je već ove sezone vratiti tu liniju koja spaja Kvarner s Dalmacijom i obrnuto brodom, bar na tri mjeseca. Brod je svaki put ljeti bio pun.

Ukoliko je potrebno poskupiti karte, izdati koncesiju za palubni restoran nekomu, osnovati brodski jazz orkestar koji bi svirao pod zvijezdama, napraviti bilo što kako bi se poboljšala ponuda dužobalnog prijevoza putnika, motocikala, bicikala, pasa, automobila, utoliko to treba i učiniti. Hrvatska mora imati jednu takvu dužobalnu liniju', napisao je pokretač inicijative na Peticijeonline.com.

Poziv građanima za potpisivanje peticije uputila je i dubrovačka inicijativa Srđ je Grad.

Odluka o ukidanju dužobalne linije prvi je put donesena u Vladi još 2012. godine zbog konstantnog pada prometa putnika i vozila, nakon izgradnje autocesta prema jugu koje su putovanje vozilima prema odredištima u Dalmaciji učinile znatno kraćim i sigurnijim pa je linija bilježila sve veći manjak putnika, kao i prihoda.

Nije pomoglo ni to što su s linije maknuti veći brodovi, poput 'Marka Pola', kojeg je iste godine zamijenila znatno manja 'LIburnija' jer je samo u razdoblju od 2004. godine do 2011. godine promet pao, sa 154 tisuće prevezenih putnika i 27 tisuća vozila na jedva 45 tisuća putnika i manje od osam tisuća vozila, piše Novi list.

Jadrolinija je, prema neslužbenim podacima, na toj liniji posljednjih godina održavanja ostvarivala gubitke koji su dosezali i desetak milijuna kuna godišnje.

Od nabavke novog, puno bržeg broda, velikog katamarana koji bi nastavio održavati liniju nakon rashodovanja 'Liburnije' se definitivno odustalo, a vlada Zorana Milanovića odlučila je liniju ukinuti, zbog neisplativosti i nemogućnosti pronalaženja broda odgovarajućih karakteristika na tržištu.

Ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet (AOLPP) Paola Vidović kaže kako nitko od brodara, domaćih i stranih, dosad nije iskazao ni načelni interes za održavanje ove linije.

'Za njezino bi održavanje kroz cijelu godinu bile potrebne znatne subvencije, s obzirom na to da je riječ o zahtjevnoj liniji, s vrlo dugom rutom i velikim brojem milja.

Linija bi eventualno mogla funkcionirati samo ljeti, ali tada, prema odredbama EU-a, ne bi bilo mogućnosti njezina subvencioniranja. Za njezino su održavanje potrebna znatna financijska sredstva i velik brod tako da dosad nije bilo interesa brodara', kaže za Novi list Vidović.

O mogućnosti ponovnog pokretanja dužobalne linije David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije, kaže kako je za to potrebno redefiniranje karaktera linije koja bi trebala prvenstveno biti dio turističke, a manje prometne ponude.

'Jadrolinija je prestala s održavanjem dužobalne linije 2015. godine nakon što je ulaskom u EU 2013. godine zabranjeno subvencioniranje turističkih linija od države. Takva je bila dužobalna linija koja je u ljetnim mjesecima spajala Rijeku s Dubrovnikom legendarnim brodom 'Liburnija'.

Resorno je ministarstvo 2016. godine donijelo odluku o povratku ove linije na popis državnih linija. Vremena kada je linija predstavljala prometni pravac koji spaja sjever i jug Jadrana su prošla prvenstveno zbog razvoja autocesta.

Upravo zato ovu liniju treba promatrati kao svojevrsnu novu ponudu hrvatskog turizma. No, za to su potrebna nova rješenja i poslovni modeli, ali i novi tip broda s pripadajućom 'cruising' ponudom.

Svakako je riječ o liniji koja bi uz novo definiranje karaktera, povezivanje atraktivnih luka ticanja, dobre ponude na samom brodu i uz dobru prodaju i marketing, mogla pronaći svoje mjesto u turističkoj ponudi Hrvatske', kaže Sopta za Novi list.