Janaf je tvrtka u većinski državnom vlasništvu. Bavi se primarno transportom nafte za domaće i inozemne korisnike, pri čemu ima monopolistički položaj, uz to skladišti naftu i naftne derivate te prekrcava tekuće terete.

Kao i sve ostale državne tvrtke, obično bi nakon parlamentarnih izbora, ovisno o pobjednicima, pala u ruke nekoj od stranaka.

Prije dolaska HNS-ovaca 2012. godine Janafom su vedrili i oblačili HSS-ovci. Kako je na parlamentarnim izborima krajem 2011. trijumfirala Kukuriku koalicija, čiji je član bio i HNS Vesne Pusić, došlo je do promjena u Upravi Janafa.

Za glavnog direktora imenovan je Kovačević, za člana Uprave njegov stranački kolega Jakša Marasović, a nadzirao ih je također HNS-ovac Žarko Stilin, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora.

Iako su mnogi mislili da će Kovačević opstati na čelu Janafa samo do novih izbora i promjene vlasti, on se zadržao sve do današnjih dana.

Preživio je 2013. sukob s tadašnjim SDP-ovim ministrom financija Slavkom Linićem. Kovačević ga je kritizirao zbog inicijative o ograničavanju minusa na tekućim računima građana, zapaprivši to izjavom da Linić '30 godina nije pročitao nijednu knjigu iz ekonomije'.

SDP-ovci su se digli na noge i zatražili Kovačevićevu smjenu, ali ga je obranila Vesna Pusić.

Na poziciji šefa Janafa Kovačević je ostao i za neslavne vladavine HDZ-ova Tomislava Karamarka, odnosno njegova premijera Tomislava Oreškovića.

A nije ga dirao ni Andrej Plenković.

Štoviše, Kovačeviću je početkom veljače ove godine Nadzorni odbor Janafa potvrdio još jedan mandat na četiri godine. U prilog takvoj odluci govore poslovni rezultati kompanije u razdoblju u kojem joj je Kovačević na čelu.

Janaf od 2012. do 2018. konstantno povećava prihode. Tako je 2018. tvrtka završila sa 781,8 milijuna kuna prihoda i 303,7 milijuna kuna dobiti. Primjerice, 2014. prihodi su bili 490 milijuna kuna, a dobit 100,3 milijuna kuna.

U prošloj godini rezultati su bili lošiji nego u usporedbi s rekordnom 2018. Zabilježena je neto dobit od 261,9 milijuna kuna, što je za 13,8 posto manje nego godinu ranije, a poslovni su prihodi smanjeni za 7,4 posto, na 696 milijuna kuna, što je Kovačević pravdao remontom u svim rafinerijama na trasi Janafa.

'Izgradili smo svjetsku kompaniju od Janafa!' gordo je izjavio za tportal neposredno prije dobivanja zelenog svjetla za svoj treći mandat na čelu firme do 2024.

Čini se kako tu godinu Kovačević ipak neće dočekati u direktorskom odijelu.

Inače, taj Požežanin rođenjem nedavno je proslavio 51. rođendan. Doktor je ekonomskih znanosti i profesor financijskog menadžmenta.

U političku arenu ušao je u bojama SDP-a. Gonjen ambicijom, godine 2008. izišao je na megdan Zoranu Milanoviću na unutarstranačkim izborima za predsjednika stranke.

'SDP-u ne treba kult vođe', tvrdio je tad Kovačević.

Za vrijeme tih izbora bio je na glasu kao 'Bandićev kandidat', odnosno kandidat frakcije SDP-a kojom upravlja moćni zagrebački gradonačelnik, ali nakon poraza prešao je u HNS, među tada najjače oponente Bandića u Zagrebu.

Najznačajnije karijerne postaje prije Janafa bile su mu na poziciji direktora Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja HAGENA, zatim je bio član Uprave Zagrebačkog holdinga zadužen za financije i predsjednik NO-a Kutjevo.

U Janafu ima neto plaću od 25.700 kuna. Godišnje još zaradi oko 50.000 kuna od, navodi se u njegovoj imovinskoj kartici, 'nastavne djelatnosti'.

Supruga mu radi u Croatia osiguranju. Vlasnik je tri stana u Zagrebu, a ušteđevine nema.