Navedenu tezu iznio je Miroslav Dragičević iz Horwath consultinga, a prihvatili su i ostali sudionici rasprave, nastojeći pronaći odgovor kako prevladati krizu i postaviti nove temelje rasta. Dragičević smatra da najjači potencijali leže u spoju turizma i poljoprivrede te da bi se otvaranjem velikih investicija na ovim područjima mogao postići ključni cilj, a to je podizanje BDP-a sa sadašnjih 10.000 dolara na 20.000 dolara per capita. 'Ne smijemo se bojati da ćemo postati zemlja konobara i kuhara', rekao je Dragičević. Pritom on zagovora privlačenje stranog investicijskog kapitala i potpunu liberalizaciju kupnje nekretnina za strance.

Oponirajući Dragičeviću, Andrej Galogaža sa Zagrebačke burze rekao je da naša poljoprivreda i turizam, unatoč snažnim državnim poticajima, nisu postigli očekivane rezultate. On je ukazao na problem klijentelizma u politici i preveliku uloge države u gospodarstvu. Galogaža smatra da je potrebno oštro ograničiti ulogu države u gospodarstvu i okrenuti se temeljitom unapređivanju sustava obrazovanja po uzoru na Irsku.

Ekonomski analitičar Ante Babić smatra da je u ovom trenutku nužna intervencija države koja putem odgovarajućih kanala, poput HBOR-a, treba poticati investicije. Premda se čini da je na globalnom planu liberalni kapitalizam doživio poraz, Babić misli da je to samo privremeno. 'Vidjet ćete, u SAD-u, za godinu dana kada prođe ovaj paket državnih potpora, država će se povući, a tržište će nastaviti raditi istim tempom, rekao je, dodajući da je kod nas je obratno. 'Kad jednom država uđe, nikako se ne miče s tržišta', zaključio je Babić.