Pobjednica ljeta 2012. na europskom se deviznom tržištu zna: to je hrvatska kuna, koja je – unatoč produbljivanju već četverogodišnje gospodarske depresije u Hrvatskoj i sve slabijem utjecaju ovdašnjeg turizma na BDP – unazad 80 dana povećala svoju kupovnu moć i prema euru, i prema dolaru, zadržavši status jedne od najprecijenjenijih moneta u svjetskim razmjerima
Jer, na kraju pune turističke sezone je bjelodano, da je od početka srpnja do jučer kupovna je moć hrvatske kune na deviznom tržištu ojačala prema euru za dva posto, a prema dolaru gotovo šest posto (a samo unazad 50 dana čak 7,5 posto), piše Novi list
Tako je do krajnjeg paradoksa, usred HR-depresije, kuna potvrdila status najčvršće valute u Europi, ali i famu, da je zbog svoje kronične precijenjenosti (uz koju je gotovo sve uvozno jeftinije od domaćeg) glavni uzrok mrvljenja industrijske proizvodnje i konkurencijske moći preostalog izvoza.
Stoga je kao pobjednica ljeta 2012. ostala i glavni čimbenik koji i u najnovijoj rekordnoj turističkoj sezoni većinu koristi prebacuje inozemnim akterima (vlasnicima, kreditorima, izvoznicima u Hrvatsku, inozemnim trgovačkim lancima, prijevoznicima i stranim turoperatorima).
Novi guverner HNB-a, Boris Vujčić, startao je u svom mandatu procjenom, da će kuna ostati stabilna, jer su devizne rezerve vrlo visoke (trenutačno iznose više od 12,5 milijardi eura), pa HNB u hipotetičkom kriznom slučaju svojim rezervama može otkupiti i sve kune u opticaju.
Nažalost, tajna velike moći hrvatske kune nije ni u jeftinoj i radišnoj hrvatskoj radnoj snazi, niti u liderskoj inovativnosti i tehnološkoj superiornosti, pa naposljetku ni u otkrivanju golemih naftnih zaliha, nego u višegodišnoj snažnoj deviznoj ponudi, utemeljenoj na inozemnim zajmovima, na prodaji najkvalitetnijih gospodarskih komada stranim bankama i kompanijama, i na prodaji tisuća privatnih nekretnina inozemnim kupcima.
