Bilo kakva percepcija Hrvatske kao zemlje u kojoj je direktno ili indirektno ugrožena sigurnost turista mogla bi imati vrlo negativne ekonomske posljedice jer hrvatska ekonomija o turizmu ovisi višestruko više od primjerice Španjolske i Francuske, koje su se suočavale s terorističkim činovima u svojoj neposrednoj prošlosti, zaključak je najnovijeg istraživanja Ekonomskog instituta koje se bavi utjecajem NATO-ova bombardiranja Srbije i Kosova 1999. na poslovne rezultate turističkih kompanija
U radu znanstvenika Marine Tkalec i Ivana Žilića ističe se da je samo NATO-vo bombardiranje trajalo od ožujka do lipnja 1999. godine, što znači da su se ratni sukobi odvijali neposredno prije početka vrhunca turističke sezone, pri čemu je priobalna županija koja je bila geografski najbliža žarištu sukoba na Kosovu (Dubrovačko-neretvanska županija) od tog žarišta bila udaljena svega 160 kilometara.
Rezultati istraživanja sugeriraju da je u 1999. godini došlo do pada prihoda turističkih kompanija od 16,6 posto, što je bio isključivo rezultat ratnih sukoba u susjednoj državi i NATO-va bombardiranja. Premda je analiza rađena na podacima pojedinačnih kompanija iz djelatnosti smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića, prenese li se na razinu ukupne djelatnosti, može se zaključiti da je učinak ratnih sukoba u Srbiji i na Kosovu na ukupan prihod ove djelatnosti procijenjen na gubitak od 740,8 milijuna kuna.
Pritom je najveći negativni učinak ratnih sukoba u susjednoj državi u iznosu od -33,6 posto procijenjen za prihode hotelskih kompanija. Analiza također pokazuje da su najveće negativne posljedice ratnih sukoba imale hotelske kompanije koje zapošljavaju više od 50 ljudi, što sugerira da su veće hotelske kompanije posebice izložene eventualnim sigurnosnim prijetnjama koje bi mogle zadesiti regiju u kojoj se nalazi Hrvatska.
Istraživanje nije moglo obuhvatiti i gubitke koje su ostvarile druge djelatnosti i sektori što sudjeluju u turističkoj ponudi, bilo da je riječ o korporativnom sektoru i obrtu, bilo o privatnim vlasnicima apartmana i soba za iznajmljivanje, što znači da su ukupni ekonomski gubici zbog bombardiranja Srbije i Kosova bili višestruko veći.
Valja podsjetiti na činjenicu da se broj turističkih dolazaka u 1999. godini smanjio za 715 tisuća, dok se broj noćenja smanjio za čak 4,73 milijuna u odnosu na godinu dana ranije, što se također može pripisati ratnim sukobima na Kosovu i posljedičnim NATO-vim bombardiranjem susjedne države. Godina 1999. ujedno je jedina poslijeratna godina u kojoj se broj dolazaka i noćenja turista smanjio u odnosu na prethodnu godinu, što je nedvojbeno doprinijelo tome da Hrvatska te godine zabilježi i kratkotrajnu recesiju.
vezane vijesti
Premda se sve ne nalaze podjednako blizu žarišta sukoba u Srbiji i na Kosovu, istraživanje je pokazalo da su priobalne županije kojima je turizam dominantna djelatnost bile podjednako izložene smanjenju prihoda uslijed ratnih sukoba u susjednoj državi.
Takav rezultat sugerira da bilo kakva sigurnosna prijetnja u regiji u kojoj se nalazi Hrvatska, svejedno događa li se u obliku sukoba, rata ili terorističkog čina, ima dalekosežne ekonomske posljedice koje nadilaze one koje bi bile rezultat isključivo geografske blizine sukoba. U ovom konkretnom slučaju moguće je špekulirati da su inozemni turisti percipirali Hrvatsku kao dio nestabilne regije, što ih je ponukalo da odustanu od posjeta našoj zemlji.
