U 2016. godini stotinu vodećih proizvođača oružja i vojne opreme u svijetu ostvarilo je ukupno 375 milijardi dolara prihoda, što je 1,9 posto više nego u godini ranije, objavio je SIPRI. Prošli su puta prihodi porasli 2010. godine, napominju u SIPRI-ju.

Proizvođači vojne opreme iz SAD-a i zapadne Europe zadržali su dominantne pozicije na globalnom tržištu oružja, s obzirom na činjenicu da 63 od 100 vodećih proizvođača ima sjedište u tim dijelovima svijeta i da je njihov udio u globalnoj prodaji oružja u 2016. iznosio više od 82 posto, zadržavši se na razini godine ranije.

Najveći je prodavač oružja u svijetu i prošle godine bio američki Lockheed Martin, s prihodima od 40,8 milijardi dolara, što predstavlja povećanje od 10 posto u odnosu na 2015. godinu. Među 100 najvećih ukupno je 38 kompanija sa sjedištem u SAD-u.

Lockheedov američki konkurent Boeing zauzeo je drugo mjesto na ljestvici s prihodima od 29,5 milijardi dolara, a treće je pripalo također američkom Raytheonu, koji je s 22,9 milijardi dolara istisnuo britanski BAE Systems.

Ukupno su američke kompanije u 2016. ostvarile 217 milijardi dolara prihoda, četiri posto više nego u godini ranije, utvrdili su u SIPRI-ju, objašnjavajući takav rezultat američkim vojnim operacijama u inozemstvu i odlukama drugih zemalja o kupnji velikih oružanih sustava proizvedenih u SAD-u.

Prihodi kompanija sa sjedištem u zapadnoj Europi stagnirali su prošle godine na 91,6 milijadi dolara. Pritom je osam britanskih kompanija među 100 najvećih zabilježilo 10-postotni rast prihoda dok je šest velikih francuskih zabilježilo blagi pad, za 0,8 posto, što su u SIPRI-ju pripisali sporijim Dassaultovim isporukama jednog modela borbenog zrakoplova.

Trendovi među najvećim zemljama-proizvođačima u Europi razlikuju se pa uz francuske pad prihoda bilježe još i talijanski i proizvođači koji proizvode u više europskih zemalja. Nasuprot tome, povećanje je uz Britaniju zabilježeno i u Njemačkoj.

‘Njemačko povećanje prihoda od prodaje oružja u 2016. godini za 6,6 posto uglavnom je rezultat rasta prihoda proizvođača oklopnih vozila Krauss-Maffei Wegmanna (za 12,8 posto) i proizvođača kopnenih sustava Rheinmetalla (za 13,3 posto)’, tumači istraivač SIPRI-ja Pieter Wezeman.

‘Objema je kompanijama na ruku išla potražnja za oružjem u Europi, na Bliskom istoku i u jugoistočnoj Aziji’, dodaje Wezeman.

Primjećuju i da je deset najvećih proizvođača, redom iz SAD-a odnosno zapadne Europe, ostvarilo gotovo polovinu ukupnih prihoda u 2016. godini. Također napominju da se u proteklih 15 godina ukupno 12 kompanija natjecalo za poziciju među 10 najvećih.

Udio ruskih kompanija u globalnim prihodima iznosio je prošle godine 7,1 posto, Najveći je ruski proizvođač pritom bio United Aircraft Corporation, koji je s prihodima od 5,2 milijarde dolara zauzeo 13. mjesto na globalnoj ljestvici, popevši se za četiri mjesta u odnosu na 2015. godinu.

Ukupno je deset ruskih kompanija na ljestvici ostvarilo prihode od 26,6 milijardi dolara. Povećanje od 3,8 posto nešto je slabije nego u prethodnim godinama, možda zbog nižih cijena nafte i plina, nagađaju u institutu.

Prihodi južnokorejskih kompanija porasli su pak 20 posto. Ukupno je sedam korejskih među 100 najvećih u svijetu a njihova zemlja ‘pojačano se okreće vlastitoj industriji kako bi pokrila potražnju za oružjem’, konstatira u priopćenju Wezeman. Veće su prihode zabilježili i proizvođači iz Brazila i Turske dok su oni iz Indije zabilježili blagi pad.

Kineske kompanije nisu uvrštene u istraživanje zbog manjka podataka a na temelju gotovo utrostručene potrošnje na obranu u razdoblju od 2002. do 2016. godine u SIPRI-ju procjenjuju da bi u popis 100 najvećih moglo biti uvršteno najmanje devet kineskih kompanija, uključujući proizvođača zrakoplova AVIC.

SIPRI je 1966. godine osnovao švedski parlament kako bi pratili potrošnju na vojnu opremu i transfere oružja. Institut je počeo objavljivati podatke o prodaji oružja po proizvođačima 2002. godine.