HGK – Komora Zagreb, u cilju povezivanja hrvatskih i libijskih gospodarstvenika i jačanja gospodarskih odnosa dviju zemalja, organizirala je Hrvatsko-libijski poslovni forum. Predstavnici libijskih tvrtki iz prehrambene, tekstilne, građevinske, prometne, drvne i drugih industrija sastali su se s čelnicima hrvatskih tvrtki kako bi uspostavili suradnju i razmijenili poslovna iskustva. Na Forumu je potpisan i Ugovor o suradnji komora Zagreba i Benghazija, a libijski predstavnici pozvali su hrvatske tvrtke koje su se povukle iz Libije na obnovu suradnje i dogovor oko naplate njihovih potraživanja
Koji su libijski interesi?
'U Hrvatsku su došli vrlo važni poslovni ljudi iz Libije. Koristim ovu priliku da zahvalim Hrvatskoj što je priznala libijsko Prijelazno nacionalno vijeće u Benghaziju kao jedinog legitimnog predstavnika libijskog naroda za vrijeme revolucije. Naravno, po pitanju izvoza Libija nudi naftu. Ali ovdje smo i zato što tražimo agroproizvode, tvrtke i tvornice koje bi izvodile civilne radove, izgradile infrastrukturu. Tu smo i zbog uvoza drva, kao i namještaja od drva. Svakako, želimo i učiti iz iskustva Hrvatske te to iskustvo prenijeti u našu zemlju. Ovim putem želim iskoristiti priliku i pozvati vaše tvrtke na sajmove u Benghaziju i Tripoliju', rekao je Salah El Abidi Mabruk, predsjednik Komore Beghazi.
Situacija u Libiji još je uvijek nesigurna. Prema HBOR-u, Libija spada u 7. kategoriju rizika (1 – najniži rizik, 7 – najviši rizik) i zbog nemogućnosti naplate neke hrvatske tvrtke su se povukle iz te zemlje. No unatoč tome, čini se da postoji mogućnost da naplate svoja potraživanja.
'Situacija u Libiji se polako stabilizira. Svi znamo da je nakon revolucije potrebno određeno vrijeme da se situacija vrati u normalu. Ovim putem pozivamo sve strane tvrtke koje su poslovale u Libiji da se vrate i nastave normalno raditi te da nam pomognu da ponovno izgradimo Libiju. Što se tiče naplate njihovih potraživanja, pozivamo ih da nam (Komori Benghazi) se obrate', poručio je Salah El Abidi Mabruk.
Šanse za ponovnu uspostavu hrvatsko-libijskih odnosa
'S obzirom na to da se Libija stabilizira kao ozbiljna država koja ima svjetske zalihe i plina i nafte, vrlo je ozbiljan igrač i vjerujemo da će se ekonomski odnosi ponovno postaviti na one razine na kojima su bili prije. Vjerujemo da u samoj obnovi Libije ima dosta mjesta za naše građevinske tvrtke te da će naša brodogradnja ponovno raditi, jer nema razloga da se neke dobre veze koju su postojale prije ne nastave i u budućnosti', kazao je Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK – Komore Zagreb.
'Svakako postoji velika šanse da se hrvatske tvrtke koje su poslovale u Libiji vrate ondje i ovo je prvi korak ka tome. U planu nam je i organizacija delegacije koja bi otišla u Libiju, na lice mjesta, da se ustanovi koji su modeli suradnje i metode plaćanja. Libija je bila vrlo uređena u tom smislu i vjerujem da će se ti odnosi vrlo brzo uspostaviti, rekao je Fröhlich.
'Osim građevinskog sektora, za izvoz u Libiju zainteresirana je brodogradnja. Libija je gladna svih roba i njezino je tržište otvoreno za robu široke potrošnje, za strojogradnju, elektroindustriju, tekstilnu industriju. Bitno je doći, vidjeti prave niše i pokušati biti konkurentan, s obzirom da će u Libiji biti i druge zemlje osim Hrvatske', dodao je predsjednik HGK – Komore Zagreb.
Značajnije aktivnosti hrvatskih tvrtki u Libiji
Hrvatske tvrtke su unatoč trenutačnoj situaciji u Libiji i dalje zainteresirane za poslovnu suradnju, prvenstveno u područjima istraživanja nafte, plina i vode, građevinskom sektoru i izvozu svih vrsta roba. Angažman hrvatskih tvrtki prvenstveno će ovisiti o sigurnosnoj situaciji te gospodarskim prioritetima nove libijske vlade. Libijska vlada prioritetom smatra eksploataciju (a potom i istraživanje), dok ostali sektori nisu u fokusu interesa.
Adria-mar Shipbuilding Ltd., Geofizika i RIZ-Odašiljači su prije izbijanja sukoba bili vrlo aktivni u Libiji s vrijednim ugovorima. Danas zbog velikih potraživanja i prirode posla Adria-mar i RIZ-Odašiljači ne posluju u Libiji, dok Geofizika zbog neriješene financijske situacije još nije aktivna.
Montmontaža (koja ima ugovor za čišćenje morskih luka u Benghaziju) i Viadukt (ima ugovor o rekonstrukciji 300 kilometara ceste uz granicu s Tunisom) još nisu nastavili radove. Čekaju da im investitori uplate barem dio potraživanja za već obavljene radove.
Crosco u Libiji trenutno ima tri tornja za istraživanje nafte i plina, a očekuje se puštanje u rad i četvrtog tornja, čime bi se poslovne aktivnosti pojačale čak i u odnosu na vrijeme prije izbijanja sukoba.
U Libiji također postoji nekoliko tvrtki, kao što su Međimurje-graditeljstvo i TEAM, koje su osnovale zajedničke tvrtke s libijskim partnerima, ali do sada nisu dobile nikakav poslovni angažman.
Inače, ukupna robna razmjena između Hrvatske i Libije u prvih devet mjeseci prošle godine iznosila je 31,2 milijuna američkih dolara, od čega je u Libiju izvezeno robe za 27,9 milijuna dolara, a uvoz je bio 3,3 milijuna dolara.
