Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi strogo se definira rokove plaćanja te postupak nagodbe u slučaju insolventnosti poslovnih subjekata.

'Nakon isteka 30, odnosno, 60 dana, koliko iznosi rok plaćanja između poduzetnika i države, odnosno, poduzetnika i poduzetnika, slijedi rok od 30 dana u kojem se uprava treba dogovoriti s vjerovnicima. Ako u tome ne uspije, dužna je predložiti otvaranje postupka predstečajne nagodbe, koja će biti vođena kao upravni postupak, a mora ju potvrditi trgovački sud. Ona mora biti gotova u 120 dana - u suprotnom tvrtka ide u stečaj bez preustroja', objasnio je ministar financija Slavko Linić

I upozorio da će se slučaju da članovi uprave ili nadzornog odbora prije stečaja ne pokušaju provesti postupak prisilne nagodbe, isti suočiti s kaznama od 100.000 do milijun kuna jer 'ne može se odgovornost prema radnom mjestu imati samo kroz plaću'.

Osvrnuo se konkretno pritom Linić upravo na Roberta Mekinića, direktora Narodnih novina press, izdavača Vjesnika: 'Eto vam primjer direktora Vjesnika, odnosno tvrtke NN Press. Ne želi pokrenuti stečaj. Treba li ga zbog toga kazniti?' 'Treba!' - rezolutno je poručio Linić koji je doživio mnogo kritika zbog stava da Vjesnik mora u stečaj

Novi bi Zakon trebao riješiti rak ranu domaćeg gospodarstva - nelikvidnost prema podacima FINA-e tešku 43, 47 milijardi kuna, a blokiran je 72.401 poslovni subjekt; i Linić je uvjeren da će to i uspjeti kroz šest mjeseci od početka primjene, koju očekuje od 1. ili 15. listopada nakon što prođe dva saborska čitanja.

Da je efikasnost stečajnog postupka u Hrvatskoj ubitačna, između ostalog pokazuju i domaći i strani podaci, prema kojima 89 postupaka traje dulje od 10 godina, 166 dulje od pet, a njih 287 dulje od tri godine, a prema studiji Svjetske banke 'Doing business' u kategoriji brzine i lakoće provođenja stečajnog postupka Hrvatska među ukupno 183 zemlje zauzima 94. mjesto.

Novi Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi trebao bi pomoći jačanju efikasnosti stečajnog postupka i pružiti sredstvo za dobrovoljno rješenje prije njegovog otvaranja te je ovo prva faza prije novog Zakona o stečaju, kazao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić

Tko neće poštovati rokove plaćanja, suočit će se i s kamatama, a cilj Zakona je osim uspostaviti ponovno likvidnost i solventnost, povećati i vrijednost imovine dužnika te smanjiti udio kredita, istaknuo je Linić, koji očekuje da će banke, kojima nisu nametnute nove obaveze, slijediti državu u ovoj borbi, a kaže i da su pokazale za to interes.

Stupanjem na snagu ovog zakona, svi prethodni ugovori o rokovima plaćanja prestaju vrijediti te se tako rokovi plaćanja određuju na 30, odnosno iznimno 60 dana, s mogućnošću produljenja roka plaćanja između poduzetnika na 360 dana, ali u tom slučaju se radi o trgovačkom kreditu', naglasio je Linić te potvrdio Linić da će se odredbe Zakona odnositi i na zdravstveni sustav. Iako će Zakonom dodatno opteretiti proračun, konkretne brojke Linić nije prezentirao novinarima.

Napomenuo je i da nije riječ o prisilnoj nagodbi jer se ona smatra sklopljenom samo ako na nju dobrovoljno pristanu dužnik i vjerovnici čije tražbine iznose više od polovice vrijednosti tražbina svih vjerovnika. Postupak, koji se pokreće samo na prijedlog ovlaštene osobe dužnika, provode regionalni centri FINA-e, osim u slučaju iznosa koji prelazi pet milijuna kuna jer je tada isključivo nadležno nagodbeno vijeće Regionalnog centra u Zagrebu

Također, u skladu s ranijim najavama, potvrđeno je da se nastavlja Zakon o reprogramu dužnika te će još jedanput biti pružena mogućnost reprograma na tri godine uz kamate svima koji do 31. siječnja ove godine imaju nepodmirene obveze prema Poreznoj upravi.