Hrvatska je predložila 77 projekata, vrijednih gotovo 22 milijarde eura, koji konkuriraju za veliki europski investicijski plan. Na popisu koji je objavila Vlada nalaze se LNG terminal na Krku, Plomin C, kanal Dunav-Sava, projekt Zagreb na Savi, spojna cesta do juga Dalmacije i Pelješki most. Je li taj popis lista želja ili dobro pripremljenih projekata? U kojoj su oni fazi? U kojem bi roku mogli biti dovršeni? Koji imaju najviše izgleda da budu odobreni? Na ova su pitanja svoje odgovore u radijskoj emisiji HRT-a 'U mreži Prvog' dali zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a Jakša Puljiz, Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu, i Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta
'Neki su projekti više pripremljeni, neki manje. A svi se suočavaju s određenim poteškoćama. Upravo je cilj ovog plana da se ovi projekti poguraju sredstvima EU-a. Lista je široka, ali to su manje-više projekti koji sigurno idu. Kako je EK i u ovoj fazi zauzeo stav da sve projekte treba stavljati na listu, pa čak i one koji su pripremljeni za Unijine fondove, tako među njima ima onih koji imaju vrlo malih poteškoća za provedbu, ali postoji i velik broj projekata za koje treba uložiti značajne napore da se pripreme i nakon toga pokrenu', kazao je Puljiz.
'Bit je u tome da to budu strukturirani projekti koji moraju biti uklopljeni u dugoročan plan rasta i razvoja i koji će postati interesantni investitorima - oni će tako vidjeti da su Vlada i lokalne jedinice spremne investirati u potrebne podloge za daljnji razvoj njihovih privatnih projekata i inicijativa', kazala je Maletić i dodala da se boji da tu nema jasne i strukturirane slike.
'Sama Europa je u problemima. Ako bude rasla jedan posto, bit će dobro. EU sam sa sobom ima problema oko razvoja, a toga je svjestan i sam Juncker. I sad su krenuli s tim inicijativama, a to mi sliči na kopiju hrvatske politike: kad ne znaju što će raditi, onda na prvo mjesto stave investicije i tako stvore očekivanja da će ekonomija ići naprijed', smatra Jurčić.
'Puno važnije od vrijednosti investicija je struktura investicija. Ovo su sve infrastrukturni projekti, a infrastrukturni projekti su poluproizvodi. Oni su finalni proizvodi za izvođača radova, ali kao i naše autoceste, oni su poluproizvodi. Ako nemate što voziti tim autocestama i ako se nema tko voziti njima, onda one postanu poluproizvod', kazao je Jurčić.
'U Hrvatskoj je od 2002. do 2012/2013. uloženo skoro 100 milijardi eura u investicije i za očekivati bi bilo da imamo 200 tisuća radnih mjesta više, a mi ih imamo toliko manje. Investicije idu zato da bi se ljudi zaposlili, da bi se povećala proizvodnja. Struktura hrvatskih investicija je kriva. Bile su to uglavnom neproduktivne investicije i infrastrukturne investicije. Ono što Hrvatskoj treba su investicije u proizvodne kapacitete: u strojeve, tehnologiju, radna mjesta da počnemo nešto proizvoditi kako bi ljudi dobili plaće, pa da se te plaće oporezuju i da se iz toga onda isplaćuju investicije', smatra Jurčić.
'LNG lijepo zvuči, i čak lijepo izgleda, ali kad pogledate što Hrvatskoj rješava ta investicija – možda će zaposliti na godinu, dvije, dok se bude radila, stotinjak ljudi i nakon toga nemamo više ništa od LNG-a. Niti imamo plina da ga prodajemo, niti nam taj plin treba, niti će ijedan vijak na tom LNG-u biti iz Hrvatske. Samo će biti malo građevinskih i zemljanih radova. LNG samo lijepo izgleda za investitore', istaknuo je Jurčić.
'Nijedna od ovih investicija, kada bi i prošla, ne bi riješila nijedan od hrvatskih problema. Stvar koja me najviše u hrvatskoj atmosferi smeta je to da smo ekonomija koja je nesposobna i ne može sama sebe održavati te uvijek tražimo da nam netko nešto da. A mi već učimo djecu od malih nogu na ekonomskim fakultetima da ekonomija mora funkcionirati po principu proširene reprodukcije; dakle od onog što smo stvorili izdvojit ćemo 20-30 posto u nove investicije koje će u idućem razdoblju stvarati nova radna mjesta, dohodak i proizvodnju. Toga ovdje nema', kazao je Jurčić.
'Europski novac je dobar i treba to sve skupa iskoristiti, ali nama fali oko sedam-osam milijardi eura dodatnih hrvatskih investicija. Treba izvući svaku kunu koju nam Europa daje. Želim razbiti iluziju Hrvatima – Junckerovi fondovi neće ih spasiti. Mogu malo pomoći, ali ako ne budemo imali druge vrste investicija, ove neće imati nikakav efekt', rekao je Jurčić.
Maletić je naglasila da smo propustili na popis uvrstiti projekte iz obrazovanja, znanosti, inovacija i novih tehnologija. Smatra da je to najveći minus jer je konkuretnost Hrvatske izrazito niska i jasno je što moramo raditi. Dodala je kako su važni makroregijski projekti koji vežu mnogo drugih investicija.
Jurčić smatra kako se iza projekata krije nevidljiva politička igra koja se slaže tako da se u svaku zemlju vrati onoliko novca koliko je ta zemlja uložila. Tako je i s obnovljvim izvorima energije, dodao je. Smatra da teba razbiti iluziju Hrvatima da će uspješnost ovakvih projekata spasiti Hrvatsku, ali i da će sigurno malo pomoći.
