Pokazalo je to istraživanje otpornosti banaka u Hrvatskoj, objavljeno u najnovijoj publikaciji Hrvatske narodne banke 'Financijska stabilnost'. No, pritom se napominje da agregatni rezultati skrivaju razlike u otpornosti banaka.

U malo vjerojatnom šok-scenariju do kraja 2013. godine stopu adekvatnosti kapitala nižu od (propisanih minimalnih) 12 posto, imalo bi 11 banaka, koje raspolažu s oko 4,2 posto imovine sektora. Pritom bi tri banke, koje raspolažu s nešto ispod 1 posto imovine sektora, imale stopu adekvatnosti kapitala nižu od 8 posto.

Ispitivanje otpornosti banaka provedeno je kroz dva scenarija. Najvjerojatniji, temeljni scenarij, podrazumijeva nastavak negativnih trendova u gospodarskoj aktivnosti u sklopu kojeg bi realni BDP u 2013. pao dodatnih 1 posto, prvenstveno pod utjecajem daljnjeg pada osobne i državne potrošnje, uz zadržavanje relativno stabilnog tečaja kune prema euru.

Šok-scenarij pak, kojim se ispituje otpornost na malo vjerojatnu, ali ipak moguću kombinaciju šokova, pretpostavlja prosječni pad realnog BDP-a od 2,2 posto. U takvom se scenariju očekuje zaoštravanje recesije u eurozoni uz pogoršanje uvjeta financiranja za banke i kumulativna deprecijacija kune za oko 10 posto u odnosu na temeljni scenarij, pri čemu bi odnos eura i švicarskog franka bio poput onoga u temeljnom scenariju.

U temeljnom scenariju udio loših kredita (djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih) u ukupnim kreditima mogao bi dosegnuti oko 18 posto na kraju 2013., dok je krajem ožujka ove godine iznosio 14,57 posto.

U šok scenariju došlo bi pak do snažnijeg porasta udjela loših kredita koji bi iznosio oko 22 posto.

Uobičajeno, korporativni portfelj daje najveći doprinos dinamici loših kredita. Udio loših kredita trgovačkih društava, koji je krajem ožujka iznosio 22,95 posto, u temeljnom bi scenariju krajem 2013. iznosio 33 posto, a u šok-scenariju oko 41 posto.

U segmentu kreditiranja stanovništva, kod kojeg je udio loših u ukupnim kreditima krajem ožujka bio 8,90 posto, potrošački krediti bi na kraju projekcijskog horizonta dosegnuli 14 posto odnosno 15 posto u temeljnom i šok scenariju.

Istodobno bi udio loših stambenih kredita, koje je do sada karakterizirala relativno mali udio loših kredita (od 5,51 posto krajem ožujka), umjereno porastao, na 7 i 10 posto.

Analitičari HNB-a navode kako je predviđeni utjecaj izmjene regulative u 2013. relativno malen jer je koncentriran u posljednjem tromjesečju te pretpostavlja smanjenje stope adekvatnosti kapitala za svega 0,4 postotnih bodova.

Pojašnjavaju kako je dio tih mjera orijentiran na zaštitu kapitala banaka kroz oprezniju klasifikaciju kredita i izdvajanja ispravaka vrijednosti za njih pa se taj trošak zapravo treba shvatiti uvjetno s obzirom da bi ga banke zapravo investirale u svoju otpornost (0,3 postotna boda).

S druge strane, kod promjena vezanih za potrošačko kreditiranje, ne dolazi do jačanja kapitala banaka, nego do troška za banke koji predstavlja opterećenje za njihov kapital od 0,1 postotni bod, u uvjetima kada je profitabilnost banaka već nagrižena troškovima ispravaka vrijednosti.

Pod pretpostavkom da se sva ostvarena dobit zadrži, stopa adekvatnosti kapitala sektora u temeljnom bi scenariju porasla za 0,5 postotnih bodova na kraju 2013. godine. Prema podacima za ožujak iznosila je 20,6 posto.

U šok-scenariju, uz niži neto prihod, dodatno raste trošak ispravaka vrijednosti kredita pod utjecajem značajnijeg pada BDP-a, ali i promjene tečaja. Stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sektora u šok scenariju bila bi smanjena za 2,4 postotna boda, te bi za oko 2,9 postotnih bodova bila niža nego u temeljnom scenariju.