Jurčić je izrazio žaljenje što ekonomisti ove godine neće imati priliku, kao što je dosad bio običaj, poslušati planove i ekonomske mjere Vlade. 'Nitko od predstavnika Vlade nije prihvatio poziv na skup, iako smo pozvali i premijera, potpredsjednika Vlade i brojne ministre. Svi su se ispričali zauzetošću, a na kraju pola Vlade sudjeluje na drugom skupu u organizaciji tjednika Lider' rekao je Jurčić.

U svom izlaganju Jurčić je naglasio da glavni cilj ekonomske politike treba biti puna zaposlenost te da se svi instrumenti trebaju usmjeriti prema rješavanju tog problema. 'Kad bi rasli 3,3 posto koliko iznosi rast globalnog BDP-a, Hrvatska ne bi imala nikakvog problema', rekao je Jurčić, koji smatra da je ekonomska politika Vlade potpuno pogrešna.

'Umjesto stimuliranja proizvodnje, imali smo rast poreznog opterećenja. Deficit treba poslužiti pokretanju razvoja i zadržavanju zaposlenosti, a kod nas služi za pokrivanje gubitaka i neproduktivnu potrošnju', reako je Jurčić.

Za obuzdavanje deficita Jurčić predlaže zamrzavanje drugog mirovinskog stupa te restrukturiranje javnog duga tako da se prebaci na domaće financiranje. Na taj način bi se prepolovili troškovi kamata. Također, zalaže se za stimuliranje potrošnje tako da se dio troškova građana (potrošnja u restoranima, topli obrok, trošak noćenja u hotelima i sl.) prizna kao neoporezivi trošak.

Govoreći o ekonomskim izgledima Hrvatske, ekonomist Željko Lovrinčević naglasio je da se 'u Hrvatskoj malo toga mijenja, osim razine duga i populacije koja pomalo napušta prostor u kojem se ne može snaći'.

Stanje u Hrvatskoj će, smatra Lovrinčević, u velikoj mjeri ovisiti o cijeni kapitala. Upozorio je da Hrvatskoj prijeti bankrot kada počni rasti kaamtne stope na svjetskim tržištima. 'Hrvatska ekonomija je na aparatima. Ona živi jer postoji umjetno niska cijena kapitala Pitanje je koliko nam je vremena još ostalo', upozorava Lovrinčević.

Za razliku od Europske komisije koja očekuje pad BDP-a od 0,7 posto u ovoj godini, Lovrinčević smatra da će pad biti samo 0,4 posto zbog boljih podataka u trećem tromjesečju.

S druge strane, smatra da će proračunski defcit biti veći od prognoza EK zbog dodatnih dugova za zdravstvo i brodogradilišta.