Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom tromjesečju prošle godine za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je poraslo 2,9 posto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku.

U cijeloj prošloj godini BDP je, pak, porastao za 2,9 posto, što je brže nego godinu dana prije kada je rast iznosio 2,6 posto.

Što se tiče strukture BDP-a, Lovrinčević kaže da je osobna potrošnja ekspandirala tijekom posljednjeg lanjskog kvartala i da će se prenijeti i na prvi ovogodišnji kvartal zbog povećavanja osobnih odbitaka i rasta plaća u javnom sektoru.

Po podacima DZS-a, potrošnja kućanstava u četvrtom lanjskom tromjesečju porasla je za 4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 3,1 posto.

Lovrinčević upozorava da je najveći problem u strukturi BDP-a slabljenje prerađivačke industrije, što je, kako kaže, i europski problem.

U Hrvatskoj taj problem, po njegovim riječima, eskalira, što je utjecalo i na izvoz roba.

S druge strane, povoljne vremenske prilike i toplo vrijeme pogodovalo je izvozu usluga, dodaje on, i to čak i u posljednjem lanjskom kvartalu.

Izvoz roba i usluga porastao je u proteklom kvartalu 5,6 posto na godišnjoj razini, pri čemu je izvoz roba porastao 2,1 posto, dok je izvoz usluga skočio za 12,1 posto. Istodobno je uvoz roba i usluga porastao za 0,1 posto na godišnjoj razini.

U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 4 posto na godišnjoj razini.

Lovrinčević primjećuje da su bruto investicije bile na uobičajenoj godišnjoj razini te da su njihov glavni izvor europska sredstva pa je većinom riječ o javnim investicijama i graditeljstvo, što je vezano uz stanogradnju, no upozorava da nedostaju investicije privatnog sektora u tehnologiju i proizvodnju.

Smatra da će se osobna potrošnja intenzivirati u prvom ovogodišnjem kvartalu te da će ostati glavni generator rasta zbog povećanja plaća u javnom sektoru i širenja neoporezivih primitaka.

Do kraja veljače očekuje solidno punjenje proračuna od PDV-a, ali promjene će, kaže, vjerojatno nastupiti u ožujku zbog događanja s koronavirusom.

Posve nova situacija od kraja veljače, moguća i recesija

"Od kraja veljače nastupit će posve nova situacija koja uopće nije usporediva s prošlom godinom", kaže Lovrinčević.

Naime, objašnjava, ono što se događa na svjetskim burzama "sasvim sigurno je zapravo panika" te se očekuje negativan utjecaj koji bi mogao možda već gurnuti dio europskih zemalja u drugom kvartalu prema recesiji.

Negativna kretanja dobrim dijelom u Europi očekuje od početka trećega mjeseca pa do svibnja, a ključnim drži treći kvartal.

"Pitanje je", kaže, "hoće li se tada stvari stabilizirati i panika popustiti, a virus barem dijelom biti pod kontrolom, ili se to neće dogoditi."

Ako se to ne dogodi, onda Europa i svijet klize prema novoj recesiji, smatra Lovrinčević.

"Treći kvartal će zapravo biti odgovor na sva naša pitanja, što će biti u smislu utjecaja koronavirusa na ekonomiju", rekao je.

Svi su scenariji, kaže, otvoreni.

"U Hrvatskoj, ako se sve dobro završi s virusom, otvoren je scenarij rasta do kraja godine između jedan i pol do dva posto, ako se stvari dobro razviju i ne bude li većih šokova, ali moguće je i da stvari eskaliraju s koronavirusom", kaže Lovrinčević.

"To je objektivno moguće i svi su scenariji su otvoreni, a neizvjesnost je ogromna", dodaje.

Po njegovim riječima, svjetska tržišta odnosno investitori pokušavaju odgonetnuti kamo će epidemija krenuti: hoće li to biti pandemija s razornim učincima na svjetsko gospodarstvo u cjelini, pa i u Hrvatskoj, ili će se uspjeti nekako staviti pod kontrolu s dolaskom ljeta i primjenom novih zdravstvenih standarda.

"Zasad, u trenucima panike, zadnjih tjedan dana, očekivanja više prevladavaju u smislu pandemije", kaže Lovrinčević.

"Treći kvartal će biti odgovor na pitanje idemo li prema recesiji ili ne. Spektar rješenja i očekivanih ishoda je izuzetno širok", zaključuje.