Inventura prostora iz ptičje perspektive ustanovila je 36.617 hektara zemljišta pod vinogradima, dok u Upisniku poljoprivrede za 2009. stoji da 17.732 vlasnika drži 17.064 ha sa 83,1 milijun trsova. Registar će evidentirati vlasništvo svake parcele i broj trsova. Bez toga u budućnosti hrvatski vinogradari neće dobivati potpore.

Oko 80 posto vinograda manje je od jednog hektara. Vinograde iznad 50 ha ima tek 25 vinara, među kojima dominiraju Badel, Kutjevo i Agrokor, koji je ujedno i veliki uvoznik vina iz Makedonije. Čak 55 posto vinograda starije je od 30 godina, a do pet godina starosti samo ih je 14 posto. To je okvir u kojem se razvija hrvatska vinska karta čiji je cilj postati prepoznatljiva i izvan granica.

Međutim, veći izvoz od uvoza posljednji put bio je 2002, kada je izvezeno 11,2 milijuna litara vina, dok je uvoz iznosio 7,6 milijuna litara. Hrvatska je jedna od malobrojnih zemalja koja ima svih pet vinogradarskih zona (određuju se prema temperaturi i broju sunčanih sati), no za razliku od nekih zemalja regije još nije iskoristila taj potencijal. Svi hrvatski vinari 2008. proizveli su 135 milijuna litara vina, izvezeno je 2,8 milijuna litara, a uvezeno 14,5 milijuna litara. Gotovo polovica (43 posto) uvoza je iz Makedonije, koja je prema podacima Međunarodne organizacije za vino upravo 2008. ušla na ljestvicu 12 najvećih svjetskih izvoznika vina.

Zorančo Mitrovski, vlasnik vinarije Ezimit, kaže da Makedonija sa 28.000 ha vinograda godišnje proizvede oko 150 milijuna litara vina, a u izvoz otpremi čak 100 milijuna litara. Glavno tržište je Njemačka, na kojem završi oko 50 milijuna litara, no riječ je, dodaje, o stolnom vinu niske cijene.

U Kutjevu nisu voljni za komentar iako, prema neslužbenim podacima, na njih otpada 50 posto izvoza. U Agrokoru kratko poručuju da izvoze oko 10 posto proizvodnje, a do 2013. planiraju dignuti izvoz na 25 posto. Ivana Pandža, brend menadžerica za vina u Badelu 1862, kao ključne probleme izdvaja cjenovnu nekonkurentnost i nepostojanje prodajne strategije za plavac, malvaziju i graševinu. Mnoge zemlje to imaju riješeno kroz državne agencije za marketing vina. Makedonci su, ističe, stekli imidž destinacije jeftinih vina, što dugoročno nije dobro.

Vinar Vlado Krauthaker ocjenjuje da su makedonska vina Hrvatskoj postala problem jer su postigla dobar odnos cijene i kvalitete, što je pak naša velika boljka. Cijene hrvatskih vina su previsoke, pogotovo crnih, ističe Krauthaker. Izvozna politika, smatra, nije se formirala zbog manjka dobrog domaćeg vina na matičnom tržištu, a strategiju izvoza moraju zajedno kreirati Ministarstvo poljoprivrede, HGK te vinske kuće i udruge. No ne treba biti nestrpljiv, imidž zemlje s dobrim vinima stvara se barem 20 godina, a Hrvatska ima velike potencijale, tvrdi Krauthaker. Kaže da izvozi 27 posto proizvodnje, uglavnom po cijenama kao na domaćem tržištu, a u idućih 10 godina namjerava povećati izvoz na 40-50 posto.