'Odgovor EK poslat ćemo ovaj, najkasnije do početka idućeg tjedna, a do 30. rujna svakako', kazao je u ponedjeljak Marić odgovarajući na upit novinara ispred središnjice HDZ-a. Pojasnio je i da taj odgovor ne mora proći kroz vladinu proceduru, već je dovoljno da prođe koordinaciju za vanjske poslove. 'Pismo se finalizira i bit će u roku', poručio je, ne želeći iznositi detalje.

Europska komisija je 16. lipnja poslala Hrvatskoj službeno pismo upozorenja zbog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima u eure, smatrajući da je zakon o konverziji sav trošak prebacio na banke i da retroaktivna primjena ugrožava načelo pravne sigurnosti. Rok za odgovor na to pismo bio je prvotno 16. kolovoza, no produljen je.

Pismo s formalnim upozorenjem prvi je korak koji Komisija pokreće protiv zemlje članice kada smatra da je prekršeno europsko pravo. Ako zemlja ne odgovori na to pismo ili u svom odgovoru ne pruži zadovoljavajuće objašnjenje, Komisija poduzima drugi korak, šalje obrazloženo mišljenje. Ako ni nakon toga nema zadovoljavajućeg odgovora, Komisija se može obratiti EU sudu.

Komisija zamjera što hrvatski zakon o konverziji dopušta da svi zajmoprimci (osim pravnih osoba) retroaktivno zamijene kredite iz švicarskih franaka u eure po povijesnom tečaju, bez obzira na njihovu sposobnost za vraćanje kredita te što su troškovi konverzije gotovo potpuno pali na leđa zajmodavaca. Komisija naglašava da je potrebno postići ravnotežu između interesa potrošača i potrebe čuvanja jedinstvenog tržišta kapitala i njegova pravnog okvira.

Vezano uz najave tužbi banaka, Marić je kazao da će nastaviti razgovore s bankama i na 'domaćem polju' kako bi se vidjelo je li moguće naći rješenje mimo i bez sudskog procesa. Smatra da je sada o tome teško govoriti. Dodao je da su takve razgovore vodili i prije raspuštanja Sabora i raspisivanja parlamentarnih izbora te ih žele nastaviti i dalje.

Naime, prošloga tjedna Unicredit, vlasnik Zagrebačke banke, najavio je pokretanje tužbe protiv Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu zbog konverzije CHF kredita.

Kredite u 'švicarcima' na hrvatskom je tržištu nudilo osam banaka - Zagrebačka, Privredna, Erste, Hypo (danas Addiko bank), OTP, Volksbank (danas Sberbank), Societe Generale Splitska i Raiffeisenbank Austria.

Izmjene u Zakonu o potrošačkom kreditiranju koje su omogućile konverziju kredita u 'švicarcima' na snagu su stupile 30. rujna prošle godine. Prema podacima koje je sredinom godine objavilo Ministarstvo financija, ugovore o kreditima vezanima uz 'švicarce' ukupno je imalo više od 58 tisuća dužnika, a ukupni iznos tih kredita je bio 20,9 milijardi kuna. Većina, odnosno 94 posto dužnika, prihvatilo je konverziju, a od toga broja njih gotovo 85 posto ih je već i konvertiralo svoje kredite.

Ukupno stanje kredita nakon konverzije sredinom ove godine iznosilo je 15,4 milijarde kune. Tako učinak konverzije, odnosno smanjenje glavnice, prema podacima iz Ministarstva financija, iznosi iznosi 6,6 milijardi kuna, a doda li se tome i učinak preplate i manjkova, iznos se povećava na 7,6 milijardi milijardi kuna.

Marić je, na upit koja će biti Vladina strategija u razgovorima s bankama, istaknuo kako će to prvenstveno biti zaštita nacionalnih interesa, državnog proračuna i interesa poreznih obveznika. 'To je naša početna osnova', poručio je.

'Hoćemo li, uvažavajući to naše načelo i princip te biti u mogućnosti naći zadovoljavajuće rješenje za obje strane - to ćemo vidjet', kazao je.

Smatra i da postoji razloga pokušati, jer je, ocijenio je, za financijske, reputacijske i slične razloge svakako bolje pronaći rješenje koje neće voditi prema pravnom procesu.

Marić je, upitan je je li zagovornik uvođenja poreza bankama, odgovorio kako je zagovornik pojednostavljenja poreznog sustava, te da ga se učini konkurentnijim, transparentnijim i prije svega stabilnim. S poreznom reformom, najavio je, vrlo brzo će izaći u javnost.

"Porezni sustav ne može riješiti sve probleme države, ali može pospješiti određene stvari. Uvijek sam zagovornik toga da se porezi trebaju rasterećivati, pojednostavljivati i spuštati. O drugim alternativama nisam razmišljao", kazao je Marić.