Na pitanje hoće li Vlada pomoći bolnicama u plaćanju dugova veledrogerijama i je li izgledna obustava isporuke lijekova, Marić je nakon Vladine sjednice uz najavu da će se o tome razgovarati, istaknuo da dugovi u zdravstvu, dugovi bolnica prema veledrogerijama i općenito problematika financijske održivosti zdravstva, nisu problemi od jučer, već traje dulji niz godina, čak i desetljeća.

"Uz dužno poštovanje prema zdravstvenom sustavu koji se i u ovoj epidemiji pokazao kao sjajan, financijska održivost nije u potpunosti osigurana, tako da ćemo o toj problematici uskoro razgovarati kolega (ministar zdravstva Vili) Beroš i ja, te drugi kolege. Nema potrebe za najave o obustavama, građanima je dosta stresova proteklih mjeseci", istaknuo je Marić, dodavši da Vlada čini sve što je u skladu s njezinim mogućnostima.

Podsjetio je da je Vlada u dva navrata provela "minisanacije", u sklopu kojih je bez povećanja javnog duga "upumpavan" novac u zdravstveni sustav. To je, tvrdi, utjecalo na smanjivanje ukupnih obveza u zdravstvu, podmirivanje određenih dospjelih obveza i skraćivanje rokova plaćanja, jer su pojedine bolnice bile u rokovima plaćanja od preko 900 dana.

No, ocijenio je da to nije dovelo do trajnog rješenja, a dugovi su ponovno počeli rasti.

Potrebno je, kako je rekao, cjelovitije rješenje koje će značiti i financijsku održivost zdravstvenog sustava.

Na pitanje kada će bolnice početi plaćati račune redovno, Marić je kazao da će se to dogoditi kada se uspostavi održivi model.

Velike veledrogerijske tvrtke, njihovo komorsko udruženje i Hrvatska udruga poslodavaca u srijedu su upozorile da bi, zbog dugovanja bolnica većim od 4,2 milijarde kuna, moglo doći do obustave lijekova i potrošnog materijala bolnicama.

Na to je najprije upozorio predsjednik uprave Medike Jasminko Herceg, iznoseći podatke da dug bolnica prema 33 veledrogerije u Hrvatskoj iznosi 4,2 milijarde kuna, od čega za četiri najveće dug iznosi 4 milijarde kuna. Samo Medika potražuje 1,4 milijardu kuna od čega je dospjelo 1,1 milijardu kuna, kazao je Herceg za Hinu.

Istaknuo je kako je takvo stanje neodrživo, da je nestašica nekih lijekova već prisutna te da prijeti i obustava isporuka bolnicama jer se s tim ne može nositi nijedna kompanija, dok Vlada uporno ignorira problem.

Rješenje Herceg vidi u injekciji Vlade od milijardu do dvije milijarde kuna čime bi se, tvrdi, problem riješio za jedan kvartal odnosno do kraja godine.

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) su također upozorili na dug bolnica prema 40 veledrogerija - članica Udruženja pri HGK-u, u iznosu od 4,1 milijarde kuna, poručujući da hitno treba uplatiti minimalno milijardu kuna kako ne bi došlo do nestašice lijekova.

Samo u odnosu na prošli mjesec dug je povećan za više od 200 milijuna kuna, naveli su iz HGK.

Predsjednik Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK Tomislav Kulić također je upozorio da zbog nagomilanih dugova zdravstva, veledrogerije već sada otežano podmiruju svoje obaveze prema dobavljačima te da se ubrzo mogu očekivati problemi i prekidi u opskrbi lijekovima i medicinskim proizvodima.

HUP-ova Koordinacija veledrogerija u srijedu je upozorila da dugovanja hrvatskih bolnica veledrogerijama premašuju 4,2 milijarde kuna, što prijeti kolapsom sustava.

Poslodavci kažu da veledrogerije okupljene u HUP-ovoj Koordinaciji veledrogerija već dvije godine apeliraju prema Vladi te ministarstvima financija i zdravstva "da se pronađe sustavno rješenje problema dugovanja hrvatskih bolnica koja sada već premašuje iznos od 4,2 milijarde kuna te u posljednjih godinu dana jasno ukazuje na opasnost od kolapsa".

Marić: Komercijalne banke trebale bi slijediti državne u produljenju moratorija

Ministar Marić osvrnuo se i na produljenje moratorija na otplatu kredita. Rekao je da bi komercijalne banke trebale slijediti one u državnom vlasništvu - poput HBOR-a, u produljenju razdoblja moratorija na otplatu kredita dužnicima koji ne mogu podmirivati obveze zbog problema izazvanih koronakrizom.

Na novinarsko pitanje vezano uz često zazivanje moratorija na otplatu kredita, odnosno je li o tome razgovarao s bankama, Marić je nakon sjednice Vlade rekao da su banke već puno puta o tome govorile te da bi upravo one trebale "izaći javno s konkretnim podacima".

To je, kako je rekao, "napravila banka u državnom vlasništvu, HBOR, koji je svima unilateralno produljio moratorij za tri mjeseca, onima koji su posebno pogođeni koronom na devet mjeseci, a svim kreditnim dužnicima, odnosno partnerima u turizmu na 15 mjeseci".

"Tim slijedom bi trebale ići i komercijalne banke", kaže Marić.

Pojasnio je koja je bila namjera Vlade sa setom triju horizontalnih mjera, podsjetivši da je to s jedne strane bila odgoda poreznih obveza, a s druge potpora za isplatu dijela plaća za očuvanje radnih mjesta.

"Onda smo rekli da otvaramo prostor za ono što treba uslijediti nakon toga, a to je osiguranje dodatne likvidnosti za funkcioniranje gospodarstva. Tu su i komercijalne banke, HBOR, Hamag-Bicro. Dakle, sheme, programi, subvencioniranje kamata, instrumenti osiguranja, sve je to na neki način stavljeno u funkciju, HNB, Europska središnja banka su relaksirale maksimalno što se tiče tretmana takvih vrsta kredita i eventualnih sutrašnjih možebitnih kredita i slično", rekao je Marić.

Dodao je da se sada treba inzistirati na što je moguće većoj kreditnoj aktivnosti za financiranje obrtnih sredstava.

Kazao je da je do sada za nešto više od 90.000 poreznih obveznika odobren model odgode na iznos od nešto veći od 5,3 milijarde kuna.

Podsjetio je da se onima kojima je pad prihoda u razdoblju travnja, svibnja i lipnja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći od 50 posto, ako su ispod 7,5 milijuna kuna godišnjeg prihoda, otpisuju kompletne porezne obveze , a ako je veći od 7,5 milijuna kuna otpisuju se proporcionalno padu prihoda. Ako je pak pad između 20 i 50 posto, imaju mogućnost beskamatne obročne otplate.

Marić je ujedno apelirao da se na vrijeme ispune mjesečne obveze podnošenja PDV obrazaca, do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, kako bi Porezna uprava mogla što brže obraditi te podatke i na temelju tih podataka provesti otpis obveza.