Ministar financija Zdravko Marić najavio je kako će se usredotočiti na smanjenje rashodovne strane proračuna kao osnovne poluge za smanjenje deficita. Međunarodni investitori i Europska komisija očekuju od Hrvatske da u 2016. smanji proračunski deficit za najmanje tri milijarde kuna kako bi se uklopila u okvire određene procedurom prekomjernog deficita
Postavlja se pitanje na kojim će rashodovnim stavkama Marić naći prostora za uštede. Pogotovo jer je najavio da neće smanjivati plaće zaposlenih u javnom sektoru ili mirovine. Takve oštre rezove predložili su nedavno studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Majić i Matej Bule što je izazvalo veliku pozornost u javnosti, a dobili su i podršku za svoje ideje od pojedinih ekonomista.
Bivši ministar financija Boris Lalovac smatra kako nema potrebe za šok-mjerama. To od nas ne traži ni Bruxelles, a takvi bi potezi, ističe, mogli biti štetni po potrošnju odnosno gospodarski rast.
'Europska komisija više je zainteresirana za strukturne reforme poput sređivanja sustava plaća u javnoj i državnoj upravi nego da se zaposlenima režu linearno primanja za pet posto. Sugerirao sam Mariću da već postoji dubinska analiza s nizom mjera. Na politici je da odluči koju će od mjera odabrati', rekao je Lalovac za tportal.
Uz reformu sustava plaća, ističe i racionalizaciju sustava agencija kao jednu od mjera na kojim se mogu napraviti znatne uštede.
Ekonomski analitičar Damir Novotny slaže se s Lalovcem oko toga kako ministru Mariću ne bi trebao biti problem uštedjeti tri milijarde kuna.
'Tih tri, tri i pol milijarde kuna vrlo se lako može pronaći u operativnim troškovima funkcioniranja cijele Vlade i njezinih ministarstava. Ali ja sam zagovornik hladnog tuša. Pokazalo se na primjeru Grčke i baltičkih zemalja da snažni rezovi daju rezultata', naglasio je Novotny.
Tempom koji nam je zadala Europska komisija Hrvatskoj će trebati najmanje četiri do pet godina da sredi svoje javne financije. Snažnim rezovima poput smanjenja mirovina ili plaća u javnom sektoru prilagodba bi trajala, mišljenja je Novotny, do dvije godine.
'Grčka je dokaz da gorka medicina daje rezultate. Kreditne agencije podigle su joj rejting i prognoze su te da će grčka ekonomija rasti po stopi od tri posto. Mislim da su hrvatski građani spremni na oštrije reforme. Ovako ćemo se mrcvariti polaganim tempom i bit ćemo ranjiviji na vanjske utjecaje. Vrijeme niskih kamatnih stopa i jeftinih sirovina neće trajati vječno. Zato je važno da javne financije dovedemo u red što prije', naglasio je Novotny.
Ekonomist i porezni stručnjak Guste Santini zagovara drugi pristup. Po njemu se Vlada Tihomira Oreškovića ne bi trebala toliko brinuti o proračunskom deficitu već sve napraviti da pogura gospodarski rast.
'Smanjio bih oporezivanje plaća i vratio zaštitnu kamatu na kapital (op. a., porezna olakšica za tvrtke). Porezna presija omča je oko vrata gospodarstva! Najvažnija je stvar osigurati stopu rasta BDP-a od 3,5 posto. Tražio bih od naših vjerovnika razumijevanje toga da povećanje BDP-a daje prostor za stabiliziranje duga. Kad je riječ o proračunu, ne bih dozvolio rast rashoda. Radio bih na povećanju primarnog suficita. Ne bi bilo dobro sada ići na neke oštre rezove zbog kojih će nam sutra biti žao', rekao je Santini za tportal.
