Upitan nakon sastanka u Vladi je li se nakon burnih reakcija poduzetnika na najave povećanja osnovice za obračun doprinosa za predsjednike i članove uprava od toga odustalo, Marić je odgovorio da je u tijeku javno savjetovanje i da su i burne reakcije jedan od rezultata toga savjetovanja te da će ih Vlada razmotriti.

Ministarstvo financija je, naime, u javnu raspravu pored drugih prijedloga izmjena poreznih propisa, uputilo i prijedlog o povećanju osnovice na koju predsjednici i članovi uprava moraju obračunati mirovinski i zdravstveni doprinos a 0,65 na 1,1 prosječnu bruto plaću, što je izazvalo brojne kritike iz poduzetničkih redova.

"Ima jako puno komentara, neki su možda malo oštriji, ali sve ih primamo i uzimamo u obzir i do kraja procedure ćemo iznaći najbolje rješenje", rekao je Marić.

Naglasio je kako nema namjere ići u nešto "svojeglavo" te kako su Vlada i Ministarstvo financija već pokazali da "imaju sluha".

Podsjetio je pritom da su poduzetnici tražili mjere u području poreznog tretmana sezonskih radnika, priznavanja troškova nabavke i održavanja automobila u službene svrhe te da im je Vlada odgovorila u okviru fiskalnih mogućnosti.

Što se tiče posebno malih i srednjih poduzetnika, koje najviše "žulja" najava dizanja osnovice za doprinose direktora i članove uprava, Marić je podsjetio da je Vlada i bez apela poduzetnika uvela obračunavanje poreza na dobit po novčanom tijeku do tri milijuna kuna, odnosno po realiziranim fakturama, a ne po obračunskom načelu po kojemu se po rez plaća i na isporučenu, a nenaplaćenu robu i usluge.

Pored toga, smanjena je stopa poreza na dobit, podsjetio je Marić.

"Naša ideja od samog početka upravo jest da se stimulira i potiče poduzetništvo i žao mi je što se možda u nekim stvarima stječe dojam da je ovo nekakav kontraudar. Ne, ni u kojem slučaju", rekao je Marić i ponovio da će Vlada razmotriti sve komentare pristigle u javnom savjetovanju.

Upitan misle li tako i koalicijski partneri, odgovorio je da je s njima "ista stvar" te da je u paketu poreznih izmjena devet zakona najveća izmjena sniženja stope PDV-a na svježe meso, ribu, voće i povrće, a da je velika izmjena i smanjivanje doprinosa na plaće odnosno ukidanje doprinosa za zapošljavanje i ozljede na radu.

"Nije nam namjera stvarati nikakve dodatne terete poduzetnicima, poglavito malima i srednjima", ustvrdio je Marić.

Upitan znači li to da je spreman odustati od predloženih izmjena, ponovio je da javno savjetovanje traje do 6. rujna, a tada slijede Vladina procedura i dva saborska čitanja pa će biti vremena za argumentiranu raspravu, kako bi porezne izmjene kao dio trećega kruga porezne reforme na snagu stupile s prvim danom iduće godine.

Ukupni učinak poreznog rasterećenja unutar reforme započete s početkom 2017. ministar financije procjenjuje na šest milijardi kuna.