Vodstva domaćih mirovinskih fondova nisu iznenađena odlukom Vlade da odustane od monetizacije autocesta. 'To je bilo za očekivati nakon najave referenduma. Politički rizik bio je prevelik', rekao nam je jedan od menadžera
Neobvezujuće ponude za koncesiju autocesta predali su austrijska građevinska tvrtka Strabag, konzorcij australske Macquarie grupe i Raiffeisen mirovinskog fonda te konzorcij investicijske kuće Goldman Sachs, francuskog upravitelja autocestama Vincija, domaćih mirovinskih fondova – AZ, PBZ-CO i Erste Plavi i Allianz Capital Partnersa
Mirovincima je interesantan i drugi model prikupljanja kapitala putem inicijalne javne ponude (IPO), gdje bi se 51 posto tvrtke HAC ONC, koja bi dobila na upravljanje autoceste, ponudilo domaćim mirovinskim fondovima, zaposlenicima tvrtke i građanima.
Od tih 51 posto udjela, minimalno 80 posto bi se ponudilo domaćim mirovinskim fondovima, a ostatak građanima. Tim modelom B, kako ga je Vlada nazvala, prikupilo bi se 1,2 milijarde eura.
'To se može napraviti. Ali tu će biti presudan ugovor između države i HAC-ONC-a jer ako on zacementira trenutačno stanje u toj tvrtki, mislim tu na broj radnika i kulturu upravljanja, nitko im neće htjeti ući', istaknuo je jedan od fond menadžera.
Strani investitori bili su upućeni u sve procese i rizike te naši sugovornici smatraju da ih odluka Vlade neće previše razljutiti.
'Naravno, bit će nesretni. Međutim, dobro su znali u što ulaze. I na zadnjem sastanku ministarstvo im je jasno reklo kako će u slučaju referenduma pregovori o koncesijskim ugovorima biti obustavljeni', ističe naš sugovornik.
Odaziv građana na IPO HAC-ONC sigurno će biti dobar, smatraju čelnici mirovinskih fondova, ali teško je za očekivati da će se ponoviti slučaj Hrvatskog telekoma (HT) kada je u listopadu 2007. dionice HT-a upisalo 330.000 građana.
