Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško pozitivna je investicijska priča. Iza dugog imena povezanog s nuklearnom energijom krije se investicijski fond s visokim prinosima i stalnim povećanjem imovine.

Imovina je polovicom 2012. premašila milijardu kuna, a unatoč krizi, fond je ulažući u vrijednosne papire zaradio 156 milijuna kuna. Ulažu konzervativno: kupuju obveznice, ulažu u druge investicijske fondove, pretežno novčane, a tek je manji dio uložen u dionice.

Ovaj samozatajni fond postao je predmetom javnosti zato što je Vlada odlučila promijeniti statut Fonda tako da mogu ulagati i u udjele državnih tvrtki koje ne kotiraju na burzi.

U podlozi te odluke ipak nije nastojanje Vlade da zagrabi u milijardu kuna koja leži sa strane i na taj način dobije novac za neprofitabilne javne mastodonte, već je, kako neslužbeno saznajemo, riječ o otvaranju fonda prema ekološkim projektima.

Na tragu toga su izjave prvog potpredsjednika Vlade, Radimira Čačića, koji je na sjednici Vlade na kojoj se predlagala izmjena statuta istaknuo da je Fond institucija koja nije na oku javnosti, a koje raspolažu s milijardu kuna, što je ozbiljan novac. 'Fond radi uspješno, troškovi su mu četverostruko manji od troškova ostalih fondova jer su 0,37 posto, a ne 1,5 posto. Potaknut tim izvješćem i činjenicom da je riječ visokim prinosima i visokom imovinom, upozoravam da u njemu postoji značajan potencijal poput mogućnosti sudjelovanja u vrlo profitabilnim projektima', kazao je Čačić, pa pojasnio da je mislio na obnovljive izvore energije gdje su prinosi od 10 do 20 posto.

Namjena fonda, prikupljanje novca za razgradnju, natjerala je Vladu da razmisli o tome ima li smisla i dalje plaćati skupu cijenu Sloveniji za deponiranje otpada na 30-ak kilometara od Zagreba umjesto graditi vlastiti deponij u nenaseljenom dijelu Hrvatske.

Statut je mijenjan u dogovoru s čelništvom Fonda koje je zainteresirano za sudjelovanje na projektima razgradnje odlagališta otpada i energetski učinkovitim projektima koji nose stabilne prinose. Prema međudržavnim ugovorima, Fond ima obvezu osigurati godišnji prinos na imovinu veći do 4,3 posto, pa ih ta odredba štiti od ulaženja u državne gubitaše.

A otkud Fondu tolika imovina? Od osnutka Fonda do danas HEP je uplatio 889,7 milijuna kuna u Fond koji služi kao rezerva za saniranje Krškog. Neto prinos Fonda od osnutka do danas iznosio je 6,53 posto, a samo u prošloj godini zaradili su 6,53 posto imovine. Iako su burzovni indeksi potonuli, fond je ostvario gotovo 60 milijuna kuna zarade na vrijednosnim papirima.

Statut je mijenjan i u dijelu zabrane ulaganja u depozitnu banku. U fondu u tome ne vide ništa sporno jer im je, kažu, depozitna banka samo usluga. Inače, depozitna banka Fonda NEK je Hrvatska poštanska banka, a izvori iz fonda tvrde da nema ništa sporno u ulaganju u obveznice banke ili možda i u njene dionice.