Novi detalji oko pokušaja ljudi iz kruga američkog predsjednika Donalda Trumpa da prodaju nuklearnu tehnologiju Saudijskoj Arabiji isplivali su ovih dana nakon što je objavljen drugi izvještaj iz istrage koju provodi jedan od odbora američkog parlamenta. U istrazi je otkriveno da je jedan od dobrih Trumpovih prijatelja pokušao inicirati suradnju s nekolicinom kompanija s Wall Streeta kako bi na Bliskom istoku namaknuli novac za preuzimanje najpoznatijeg američkog konstruktora nuklearnih reaktora, kompaniju Westinghouse.

Tom Barrack, nekretninski investitor i svojedobni predsjednik Trumpova inauguracijskog odbora, planirao je novcem iz Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata kupiti Westinghouse. Transakcija je trebala biti strukturirana tako da američki vlasnički udio u kompaniji bude dovoljno velik da ne izazove pažnju američkih regulatora koji nadgledaju strane investicije, piše londonski The Financial Times.

U središtu priče nalazi se Westinghouse, kompanija koja svoje korijene vuče još iz doba razvoja izmjenične električne struje i koja je, između ostalih, gradila reaktor u Nuklearnoj elektrani Krško. Nakon brojnih organizacijskih izmjena i vlasničkih promjena kompanija je 2006. godine završila u rukama japanskog konglomerata Toshibe, da bi početkom 2017. zbog enormnih gubitaka povezanih s kašnjenjem u izgradnji novih reaktora otišla u stečaj.

U kolovozu 2018. objavljeno je da je kanadska investicijska kompanija Brookfield Business Partners za oko četiri milijarde dolara od Toshibe preuzela Westinghouse. U isto vrijeme objavljeno je i da je kompanija iz iste kanadske grupacije, Brookfield Asset Management, u 99-godišnji najam uzela neboder na njujorškoj Petoj aveniji, a koji je u vlasništvu nekretninske kompanije obitelji Jareda Kushnera, Trumpova zeta.

Dvije transakcije pobudile su veliku sumnju jer je bilo poznato da je upravo taj neboder, na adresi 666 Fifth Ave., jedan od vrlo problematičnih poslovnih projekata Kushnerove obitelji koja se, baš kao i Trumpova, bavi trgovinom nekretninama u New Yorku. Kushnerovi su kupili neboder 2007. za tada rekordnih 1,8 milijardi dolara i od tada se bore s dugovima koji su nastali zbog te kupovine. Brookfield je uzimanjem nebodera u najam bitno olakšao poziciju Kushnerovih, a kako i dalje ostaje upitna profitabilnost cijele transakcije za kanadsku kompaniju, potencijal za ostvarivanje zarade možda bi trebalo potražiti negdje drugdje.

Prije nego što je Brookfield preuzeo Westinghouse za tu nuklearnu kompaniju interesirao se i spomenuti Trumpov prijatelj Tom Barrack te je u suradnji s drugim kompanijama s Wall Streeta namjeravao poslati ponudu Toshibi. Barrackova kompanija Colony Capital kontaktirala je na tu temu s dvije slične investicijske kompanije – Apollo te Blackstone – kako bi zajednički predale ponudu za Westinghouse.

Nakon što su Apollo i Blackstone odbili suradnju Barrack se okrenuo Brookfieldu te je Brucea Flatta, glavnog izvršnog direktora te kanadske kompanije, lani u veljači upoznao s Jusufom al Otaibom, veleposlanikom Ujedinjenih Arapskih Emirata u SAD-u. Prema e-mail porukama do kojih su došli istražitelji američkog parlamenta, Al Otaiba je utvrdio da postoji 'velik potencijal za suradnju'.

Brookfield je i ranije bio poznat po dobrim odnosima s bliskoistočnim investitorima. Katarski državni fond QIA (Qatar Investment Authority) investirao je u njega mada su, nakon što je sklopio dogovor o najmu Kushnerova nebodera, najavili da će prekinuti ulaganja u fondove nad kojima nemaju potpunu kontrolu. Katar se ideološki nalazi na suprotnoj strani u odnosu na Saudijsku Arabiju i Emirate, zemlje koje su još prije dvije godine prekinule diplomatske odnose s tom državicom, optuživši je za financiranje terorizma i suradnju s regionalnim rivalom Iranom.

Težinu na stranu dobrih odnosa Saudijske Arabije i SAD-a stavlja i prisan odnos koji su razvili Jared Kushner i princ Muhamed bin Salman. Odmah poslije dolaska u Bijelu kuću Donald Trump imenovao je Kushnera svojim posebnim savjetnikom i među glavnim zadacima koje mu je povjerio nalazi se i komplicirana situacija na Bliskom istoku. Kushner je u međuvremenu izgradio dobre odnose sa saudijskim princem Muhamedom bin Salmanom, sinom saudijskog kralja i de facto vladarom Saudijske Arabije. Tako ne bi bilo čudno da Kushneru odgovara izvoz američke nuklearne tehnologije u Saudijsku Arabiju jer je Bin Salman najavio da će Saudijci pratiti i kopirati svaki korak koji u razvoju nuklearne tehnologije napravi njihov regionalni rival Iran. Iran je pak, nakon što je Donald Trump povukao SAD iz sporazuma kojim se nadzirala iranska nuklearna tehnologija, pojačao aktivnosti obogaćivanja urana.

U tu se priču uklapa i Tom Barrack, poznat i po dobrom odnosu s IP3 Internationalom, konzorcijem koji okuplja kompanije što se bave nuklearnom tehnologijom i zalaže se za popuštanje pravila koja ograničavaju izvoz nuklearne tehnologije u Saudijsku Arabiju. Dodatni detalj, koji je poznat još iz veljače, iz prvog izvještaja američkog parlamenta, taj je da se Rick Perry, američki državni tajnik za energetiku, zalaže za izgradnju Westinghouseovih reaktora u Saudijskoj Arabiji.

Kompleksne odnose na Bliskom istoku, na kojem Trumpova vlast, izgleda, pokušava stvoriti tržište za svoju nuklearnu tehnologiju, lani je dodatno zakompliciralo brutalno ubojstvo novinara Džamala Hašodžija, za koje se vjeruje da ga je naredio Muhamed bin Salman. Američki zastupnici oštro su osudili ubojstvo, a njihovo protivljenje jačanju odnosa sa Saudijskom Arabijom može se vidjeti i iz poteza američkog Senata (gornji dom parlamenta) koji je u lipnju blokirao prodaju američkog oružja u vrijednosti od 8,1 milijarde dolara Emiratima i Saudijskoj Arabiji. Mjera je čak imala podršku dijela republikanskih zastupnika, no Trump je stavio veto na tu odluku, a američki zastupnici nisu uspjeli skupiti dovoljnu većinu da bi ga ukinuli. Ako se dosad činilo da će Trump svojim kontroverznim potezima i odlukama potpiriti vatru na Bliskom istoku, sve je izglednije da će to napraviti na nuklearni pogon.