Zbog izbjegavanja plaćanja propisanih davanja Porezna uprava dosad je blokirala internetske domene 30 inozemnih online kladionica. Taj je potez trebao spriječiti nelojalnu konkurenciju domaćim, legalnim priređivačima igara na sreću koji godišnje u državni proračun uplate milijune kuna, dok strane ilegalne online kladionice ne plaćaju ništa za čak 3,5 do četiri milijarde kuna uplata iz Hrvatske
No većini ovih web stranica još uvijek se može pristupiti. Zabranu Ministarstva financija igrači mogu izbjeći vrlo jednostavnim postupcima ili programima, a neki su priređivači čak pripremili alternativne poveznice kako bi zaobišli državnu zabranu.
Izuzev poreznih gubitaka i nelojalne konkurencije, posebno je osjetljivo pitanje maloljetnika, jer pristup navedenim platformama ne zahtijeva nikakvu dodatnu provjeru dobi i stvarnu legitimaciju. Postupak registracije jednak je primjerice otvaranju profila na društvenim mrežama, kada se samo odabere željena dob.
vezane vijesti
S druge strane, ilegalne strane online kladionice još uvijek se nekažnjeno reklamiraju na pojedinim IPTV platformama, bez obzira na to što su za to propisane kazne od 50.000 do 500.000 kuna.
Ta je činjenica potaknula raspravu o potrebi obuhvatnije i preciznije provedbe navedene zabrane jer je doista neučinkovita u trenutačnom obliku.
Stručnjaci poput Alena Delića, vodećeg hrvatskog konzultanta za informacijsku sigurnost i potpredsjednika Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, kao jednu od mogućnosti navode blokadu bankovnih transakcija kako bi se korisnike onemogućilo da putem proxy servisa prikriju svoju stvarnu adresu i pristupe ilegalnoj stranoj online kladionici iz Hrvatske.
'Tri su mjesta iz perspektive korisnika na kojima se može zaustaviti određena transakcija. Jedno je u trenutku pokušaja uplate na pojedini servis, drugo u pokušaju isplate dok je treće provjera i onemogućavanje određenih servisa za plaćanje na pojedinim mrežnim stranicama. Kada govorimo o tehničkom aspektu, moramo imati na umu to da u samim financijskim transakcijama, osim korisnika i banaka, sudjeluju drugi procesori plaćanja, a vrlo često i ostale treće strane. Vezano za kladionice, 16 država EU-a pravno se odlučilo na korištenje tih mjera, dok ih sedam i aktivno koristi, poput Grčke, Norveške, Poljske, ali i Rumunjske', pojašnjava Delić.
Hrvatska nije jedina koja se bori s ovim problemom te države primjenjuju različite pristupe, a često ih je potrebno i kombinirati.
'Različite države primjenjuju različite mjere, naprimjer Danska ima mogućnost implementacije korištenja mjera blokiranja, a blokiranje mrežnih stranica i zabrana oglašavanja pokazali su im se kao dovoljno učinkovite mjere. Države poput Švedske, Norveške i Mađarske u procesu su promjene mjera, a Rumunjska koristi i blokiranje mrežnih stranica i bankovnih transakcija, kao i neke druge sustavne mjere', zaključuje Delić.
Blokiranje stranica je, u svakom slučaju, osjetljivo pitanje jer može doći do zloupotreba kojima je cilj cenzura. Jedan od najpoznatijih slučajeva prekomjernog ograničavanja pristupa stranicama za stanovnike onaj je u Kini.
No cjelovit rad na primjeni različitih mjera, uključujući educiranje građana o tome što su ilegalne kladionice i koje su posljedice pristupanja njihovim igrama te okupljanje tima educiranih ljudi koji bi se sustavno bavili ovom problematikom, dobar je put za rješenje ovog problema.
