Rast cijena hrane bio je glavni generator inflacije u protekle dvije godine. Cijene hrane i pića su lani u odnosu na 2022. porasle 12,7 posto, a godinu ranije rast je iznosio 16 posto. Međutim, znatno je više poskupjela prehrana izvan doma na što su utjecali i drugi čimbenici. Osim općeg porasta cijena namirnica razmjerni viši rast cijena ugostiteljskih usluga potaknut je i uvođenjem eura, uzletom turizma nakon pandemije, povećanim troškovima, ali i rastom realnih plaća.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene hrane i pića u ugostiteljstvu u 2022. godini porasle su za 48 posto, a prošloj su godini skočile za dodatnih 20,4 posto.

Kombinacija spomenutih čimbenika dovela je do toga da je Hrvatska po cijenama hrane i pića u restoranima izbila na sam vrh tranzicijskih zemalja i sasvim se približila bogatim zapadnoeuropskim destinacijama.

Ovaj zaključak proizlazi iz analize cijena restorana u 46 europskih gradova prema dostupnim podacima globalne baze Numbeo.

U analizi smo usporedili prosječne cijene tri kategorije obroka: obrok u jeftinom restoranu za jednu osobu, obrok za dvije osobe u restoranu srednje klase te jedan međuobrok (gablec) u zalogajnici. U usporedbu smo ubacili i prosječne cijene najčešće konzumiranih pića i napitaka u kafićima i restoranima: domaćeg piva, coca cole (pepsi cole), flaširane vode i cappuccina.

Promatrane gradove svrstali smo prema cijenama u tri grupe - skupi, srednje skupi i jefitini. Od tri promatrana hrvatska grada Zagreb i Split smjestili su se u srednju kategoriju, a Osijek je ušao u skupinu jefitnih gradova

Prema prvom kriteriju za rangiranje, prosječnoj cijeni obroka u jeftinom restoranu, Zagreb se prosječnom cijenom od 12 eura smjestio pri vrhu metropola nove Europe te dijeli 26. i 27. mjesto s Vilniusom, glavnim gradom Litve. Skuplji od hrvatske metropole samo su Ljubljana i Talin (Estonija) u kojima je prosječna cijena obroka u povoljnijim restoranima 13 eura. Odmah do Zagreba je Split s prosječnom cijenom od 10,6 eura, a malo jeftiniji su Sofija, Bukurešt i Budimpešta koja zaključuje grupu srednje skupih gradova.

Najskuplji grad je Ženeva, švicarski poslovni centar i sjedište brojnih međunarodnih ogranizacija, gdje ćete u najpristupačnijem restoranu obrok platiti gotovo 26 eura. Slijede London (21 euro) i Reykjavik (20,2 eura), a izuzetno skupi su i Kopenhagen, Amsterdam, Dublin i Milano s prosječno cijenom od 20 eura. Najpovoljnije ćete proći u gradovima bivše Jugoslavije. Najniža cijena obroka u jeftnom restoranu je u Prištini, svega 5 eura, a slijede Sarajevo (5,1 euro), Skoplje (6,5 eura) i Podgorica (7 eura).

Ako promatramo kategoriju restorana srednje klase, Zagreb s prosječnom cijenom obroka za dvije osobe od 55 eura dijeli 25. i 26. mjesto s Barcelonom. Split je na 24. mjestu, a od gradova nove Europe skuplje su baltičke prijestolnice Riga, Vilnius i Talin.

I u ovoj kategoriji najskuplji europski grad je Ženeva s prosječnom cijenom od 123,6 eura. Više od 100 eura za večeru u dvoje platit ćete i u Reykjaviku i Kopenhagenu. S druge strane najjeftinije ćete proći u Prištini gdje obrok za dvoje košta 21 euro.

Kada je riječ o međuobroku Zagreb i Split ulaze u kategoriju jeftinijih gradova s prosječnom cijenom od oko 7 eura. Zanimljivo je da je Osijek s cijenom od 7,3 eura skuplji od Zagreba i Splita. Najskuplji gablec platit ćete u Reykjaviku (15,8 eura), a međuobrok je papreno skup i u Ženevi (15,7 eura) i Kopenhagenu (13,4 eura). Najjeftiniju užinu možete naći u Moskvi gdje je prosječna cijena 4,3 eura.

Po cijeni domaćeg piva Zagreb je s 3 eura u vrhu skupine jeftnih gradova dok je Split u prosjeku nešto skuplji (3,3 eura) te je ušao u kategoriju srednje skupih gradova. Osijek je pak, među najjeftinijim gradovima s prosječnom cijenom od 2,2 eura. Pivo je ekstremno skupo u Reykjaviku gdje ćete pola litre platiti više od 10 eura, a izuzetno skupi su i Oslo (9,5 eura), Ženeva (8,2 eura) i Helsinki (8 eura).

Po cijenama coca-cole u kafićima i restoranima Zagreb i Split su na granici skupih i srednje skupih gradova s cijenom od 2,5 eura za bočicu pića od 0,33 litre. Popularna gazirana pića najskuplja su u Ženevi i Kopenhagenu, a najjeftinija u Moskvi i Kijevu.

Prosječna cijena flaširane vode u zagrebačkim restoranima i kafićima kreće se oko 1,8 eura za bočicu od 0,33 litre i među najskupljima je u gradovima nove Europe. Voda je najskuplja u Ženevi i Luksemburgu, a najjeftinija u Kijevu, Ateni i Moskvi.

Po cijenama cappuccina promatrani hrvatski gradovi su u kategoriji jefitnijih. Najskuplji cappuccino (5,9 eura) ćete platiti u Kpenhagenu, a najbolje ćete proći u Prištini gdje košta samo 1,2 eura.