S Barbarom Dorić smo razgovarali nakon što je novinarima prezentirala Stratešku studiju utjecaja na okoliš. Dokumenta koji naftašima postavlja prva i osnovna ekološka pravila kojih će morati držati kao Svetog pisma pri svojim operacijama na Jadranu.

Gotovo dva sata spremno je odgovarala na svako novinarsko pitanje. Iz njezinog nastupa vidi se da odlično pozna materiju. Nema, političarima osobito dragog, muljanja i ispraznih frazetina.

Iz takta je nisu izbacila ni 'originalna' pitanja poput jednog kolege kojem nije bilo jasno što to znači da se naftne platforme ne smiju golim okom vidjeti s obale jer 'znate netko vidi bolje, a netko lošije'.

I nakon takvog masiranja istrpjela je još pola sata 'pametnih' pitanja gore potpisanog novinara, i to sve sa smiješkom na licu.

Ljubav je motivirala na učenje

Dorić je Puljanka, po struci ekonomistica. Studij je završila u Beču gdje je, kaže, došla igrom slučaja uz mali roditeljski poguranac.

'Ljudi iz Istre pretendiraju studirati u Italiji. Htjela sam otići u Milano na sveučilište Bocconi, ali moji su roditelji bili protiv toga. Za njih je to bio dalek i nesiguran grad', priča Dorić. Roditelji joj se bave privatnim biznisom, mama nekretninama, a tata je elektrotehničar.

Četverogodišnji studij zgotovila je u tri godine i to, tvrdi, zahvaljujući djelomično i ljubavi. Taman prije odlaska u Beč zaljubila se i kako bi se što prije vratila u rodnu Pulu, na prvoj godini studija položila je ispite za dvije. Ljubav nije potrajala i Dorić se posvetila karijeri.

Prvi posao našla je u Dalmacijacementu, a nakon toga se 2007. zaposlila u američkoj konzultantskoj kući A. T. Kearneyju. Vodeći projekte u energetici i telekomunikacijama, većinom se radilo o uvođenju reda u razne kompanije, stekla je znanje i iskustvo koje joj sada dobro dođe.

Iz konzultantskog biznisa u javni sektor

'U A.T. Kearneyju radila sam pet godina. Živjela sam praktički u hotelima i zračnim lukama na relaciji Ljubljana - Sarajevo - Beograd - Zagreb. Iako sam voljela taj posao, došlo je do zasićenja takvim životnim stilom. Približavajući se tridesetima, odlučila sam da je vrijeme za promjene. Zaželjela sam manje intenzivan posao s manje putovanja', objašnjava Dorić.

Taman se tada na inicijativu Radimira Čačića, bivšeg ministra gospodarstva, u proljeće 2012. formirao Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI).

'Zvali su me iz CEI-ja jesam li zainteresirana da im se pridružim. To mi se učinilo kao izazov. Nisam rutinski tip osobe, volim izazove i nove projekte i pristala sam', kaže Dorić.

Od svog dolaska u CEI prihvatila se projekta istraživanja i vađenja nafte i plina u Jadranu. Krenula je raditi na regulatornom okviru, skupljati podatke za nacionalnu bazu geoloških podataka, izradi financijskog modela i zakonskih okvira za formiranje Agencije za ugljikovodike koja je osnovana krajem ožujka prošle godine. Dorić je prvo bila imenovana za privremenu direktoricu, da bi nakon javnog natječaja i službeno dobila šefovsku titulu.

Politika je ne zanima, a nije presudan ni novac

'Nekako je bilo logično da ja postanem direktorica agencije. To nema nikakve veze s politikom. Nisam ni u jednoj stranci niti me to zanima. Ministra Vrdoljaka nisam poznavala prije svog dolaska u CEI. To nema ni veze s novcem, jer sam na primjer u A. T. Kearneyju imala dva i pol puta veća primanja nego sada', odgovara Dorić na pitanje je li njezinom imenovanju za šeficu agencija kumovala politika.

Kao nestranačka osoba, inače rijetka zvjerka među rukovoditeljima javnih ustanova, nije je strah ni moguće promjene vlasti na skorim parlamentarnim izborima.

'Moj mandat traje do lipnja 2018., do tada će se, nadam se, naći nova nalazišta nafte i plina. Ne brine me promjena vlasti. Imam uvijek alternativu. Voljela bih, naravno, ovaj projekt završiti do kraja. Iako u principu on će biti gotov do završetka ove godine što se tiče potpisivanja ugovora s naftnim tvrtkama i uspostavljanja procesa nadzora', objašnjava Dorić.

Kad ne radi 'hobi' joj je učenje za doktorat

Profesionalno sve ono što je htjela kad je prelazila iz konzultantskog biznisa u CEI je i dobila. Ali njezin privatni život pati i dalje. I kad ne radi, što je kaže rijetko, sve slobodno vrijeme posvećuje učenju za doktorat kojeg je upisala u Ljubljani. Jedina razonoda i opuštanje joj je kasnovečernje trčanje.

'Obožavam sport. Prije sam se bavila različitim sportskim aktivnostima u slobodno vrijeme. Ali za to sad nemam vremena', kaže Dorić.

Pitamo je li ikad osjetila da je ljudi podcjenjuju zbog njezinih godina jer nije baš često da netko s 32 godine vodi tako važan projekt.

'Kad sam imala 25,26, a već tada sam radila ozbiljne poslove, imala sam malo kompleksa zbog godina. Ali kako sam prošla 30, više toga nemam', tvrdi ona.

Za sebe kao šeficu kaže da je nekad možda naporna i zna zapiliti s nekim stvarima. 'Malo sam perfekcionist. Volim ulaziti u detalje i sve provjeriti 25 puta prije konačne odluke.'

Dorić s puno strasti i entuzijazma govori o bušenju nafte u Jadranu, uvjerena je kako će to donijeti velike koristi Hrvatskoj, a nije je strah ni moguće havarije i zagađenja što bi bilo opasno za turizam, naše još uvijek najvažnije gospodarske grane.

'Apsolutno me to ne muči i stojim iza toga da smo cijeli ovaj projekt postavili na način da se takvo što ne dogodi. Talijani od 1975. vade naftu iz Jadrana i imaju više od 30 naftnih bušotina. Uz nas isti projekt razvijaju Crna Gora, Albanija i Grčka. Da se kod njih nešto desi, svi bi imali problema. Ovako barem utječemo na to da se sve radi po najvišim tehnološkim standardima i mjerama zaštite okoliša', sigurna je Dorić.

Uvjerava nas kako se ona i njezin tim uspješno mogu nositi sa svjetskim naftnim kompanijama.

'Imala sam dosad stotine sastanaka i mogu vam reći da se njima povremeno teško nositi s nama. Smeta me ponekad to što se mi kao narod podcjenjujemo, kao, oni su svjetski naftni igrači. Ali i mi imamo dovoljno pametnih i iskusnih ljudi', ističe Dorić.

A da agencija radi dobar posao, najbolji joj je dokaz, kaže, to što i neke susjedne zemlje zovu za određene savjete i što žele kopirati neka naša rješenja.