Iako znaju da je to štetno, koliko Europljana i dalje svjesno ili namjerno kupuje krivotvorene proizvode i zašto? Jesu li to uglavnom mladi?

Istraživanje 2023 IP Perception study pokazuje da 13 posto stanovnika EU-a priznaje svjesnu kupnju krivotvorenog proizvoda u protekloj godini, a u Hrvatskoj je taj udio niži i iznosi devet posto. Iako se sve dobne skupine pojavljuju među kupcima krivotvorina, doista postoji jasan dobni obrazac. Među Europljanima u dobi od 15 do 24 godine njih 26 posto priznalo je namjernu kupnju krivotvorina, a s druge strane samo pet posto osoba u dobi od 65 i više godina izjavljuje da su namjerno kupili krivotvorine.

Čini se da je glavni motiv za kupnju krivotvorina visoka cijena originalnih proizvoda. Tako 43 posto onih koji su priznali namjernu kupnju krivotvorina tvrde da bi to prestali činiti kada bi im cijena originalnog proizvoda bila pristupačna. Među svim ispitanicima (i onima koji su kupili krivotvorine i onima koji nisu), njih 31 posto slaže se s tvrdnjom da je prihvatljivo kupiti krivotvorine kada je cijena originalnog proizvoda previsoka.

Koje su najveće štete pri kupnji i preuzimanju takvih proizvoda, fizičkih ili kada je riječ o piratstvu?

Glavni je utjecaj na tvrtke koje prodaju originalne proizvode te na umjetnike i stvaratelje čija su djela 'piratizirana'. Kada potrošači kupuju krivotvorine ili pristupaju piratskim sadržajima na internetu, legitimni proizvođači ili stvaratelji gube prihode od prodaje.

Kolika je šteta za gospodarstvo?

Kako je prethodno navedeno, dobavljači originalnih proizvoda i zakonitih usluga gube prihode od prodaje, stoga zapošljavaju manje ljudi nego što bi to inače bio slučaj. Budući da su prodaja krivotvorina ili ponuda piratskih sadržaja nezakonite radnje, u većini slučajeva krivotvoritelji/pirati ne prijavljuju nastali prihod i ne plaćaju porez na njega. Stoga postoji negativan učinak na javni sektor.

Učinak na originalne proizvođače posebno je izražen za manja poduzeća jer često nemaju resurse za praćenje tržišta i borbu protiv kršenja prava intelektualnog vlasništva. Istraživanje, koje su ranije ove godine objavili EUIPO i OECD, pokazuje da mala poduzeća čija su prava intelektualnog vlasništva prekršena imaju znatno manje izglede za opstanak od ostalih malih poduzeća.

Konačno, tu je i uključenost skupina organiziranog kriminala. Krivotvorenje je unosan posao, što pokazuje istraživanje iz 2021., u kojem EUIPO i OECD procjenjuju da se svake godine krivotvorine u vrijednosti od 119 milijardi eura uvoze u EU. Dakle govorimo o povredi prava intelektualnog vlasništva na industrijskoj razini, a ne o nečemu što amateri rade kod kuće.

Kako potaknuti i informirati ljude o krivotvorenim proizvodima i njihovoj štetnosti? Kako zaštititi potrošače i napreduje li društvo u tom pogledu?

EUIPO u suradnji s državama članicama provodi brojne aktivnosti osmišljene za podizanje svijesti šire javnosti, a posebno mladih, o važnosti poštovanja prava intelektualnog vlasništva. Važno je razumjeti motivaciju ljudi koji kupuju krivotvorine i poslati odgovarajuće poruke. U nekim slučajevima to znači naglašavanje opasnosti za zdravlje potrošača i sigurnost krivotvorenih farmaceutskih proizvoda, prehrambenih proizvoda ili igračaka. U ostalim slučajevima poruka se može usredotočiti na štetu nanesenu gospodarstvu i potporu organiziranom kriminalu.

Kako bi se posebno obratio mladima, EUIPO je pokrenuo program naziva IP in Education (intelektualno vlasništvo u obrazovanju), kojim se nastoji, u suradnji s nastavnicima i obrazovnim institucijama diljem Europe, osigurati da intelektualno vlasništvo postane dio kurikuluma na svim razinama obrazovanja u svakoj državi članici EU-a. To je dugoročan napor i nadamo se da će s vremenom mladi naučiti štititi vlastite kreacije i izume te poštivati one drugih.

Tko su najveće žrtve - jesu li to uglavnom stariji ljudi koji još uvijek ne znaju kako pravilno koristiti tehnologiju i internetski sadržaj?

Ne baš. Osobe starije od 65 godina vjerojatno neće namjerno kupovati krivotvorine, samo je pet posto njih izvijestilo o tome prošle godine. Oni su također najmanje vjerojatna dobna skupina za pristup piratskim sadržajima na internetu, pri čemu je samo četiri posto osoba starijih od 65 to prijavilo, u usporedbi s njih 14 posto za sve dobne skupine i 33 posto za dobnu skupinu od 15 do 24 godine. To može biti zato što je manje vjerojatno da će starije osobe kupovati na internetu, što znači da je manje vjerojatno i da će kupovati krivotvorine na internetu.

Kako provjeriti legitimnost stranice i prepoznati je li proizvod originalan?

Potrošač često teško može utvrditi je li proizvod autentičan, posebno kada kupuje na internetu. Znakovi krivotvorenja mogu uključivati pogreške na web stranici, sumnjivo nisku cijenu, nedostatak podataka za kontakt web trgovine ili nestandardne opcije plaćanja. U fizičkoj trgovini to može biti i ambalaža koja se ne čini točnom, nedostatak dokumentacije o proizvodu na jeziku zemlje i slično. I u online i offline okruženju vrijedi pravilo da ako se nešto čini predobrim da bi bilo istinito, onda vjerojatno i jest tako.

Koja je razina medijske i digitalne, odnosno informacijske pismenosti Europljana, a time i Hrvata po tom pitanju?

Ne postoji standardna definicija informacijske pismenosti, ali jedna mjera je broj korisnika interneta u dobi od 16 do 74 godine, o kojoj izvještava Eurostat. To se zatim može usporediti s odgovarajućom populacijom (to je približna vrijednost jer Eurostat izvješćuje samo o ukupnom stanovništvu za dobnu skupinu od 16 do 79 godina) kako bi se izračunao udio korisnika interneta u stanovništvu. Za EU u cjelini taj je udio 83 posto, a za Hrvatsku 75 posto.

Koji su budući planovi i ciljevi EUIPO-a u tom pogledu?

Kako bismo riješili problem krivotvorenja i piratstva, moramo raditi i na strani tržišne potražnje, odnosno na potrošačima koji kupuju krivotvorine ili pristupaju piratskim sadržajima, i na strani tržišne ponude, odnosno na kriminalnim organizacijama koje proizvode i distribuiraju krivotvorine ili se bave piratstvom. U tu svrhu EUIPO nastavlja podupirati aktivnosti podizanja svijesti u državama članicama, kako je prethodno navedeno. Poseban je naglasak na izgradnji poštovanja prava intelektualnog vlasništva među djecom i mladima. EUIPO svojim programom IP in Education nastoji osigurati da intelektualno vlasništvo bude dio kurikuluma na svim razinama obrazovanja kako bi učenici naučili štititi vlastite buduće kreacije ili izume te poštovati one drugih stvaratelja ili izumitelja. EUIPO se bavi i drugim aktivnostima informiranja usmjerenima na mlade, koristeći društvene medije i druge načine dopiranja do te publike. Osim toga, nastavit ćemo razvijati naš portal Agorateka kako bismo potrošačima omogućili jednostavno pronalaženje izvora zakonitog sadržaja u njihovoj zemlji.

Kad je riječ o ponudi, EUIPO surađuje s drugim tijelima EU-a i nacionalnim provedbenim tijelima kako bi podupro njihov operativni rad. Konkretno, EUIPO financira specijaliziranu jedinicu unutar Europola posvećenu borbi protiv kriminala povezanog s intelektualnim vlasništvom. S CEPOL-om, kolegijem EU-a za policijsku izobrazbu, organiziramo izobrazbu za carinu i policiju diljem EU-a. U suradnji s Europskom komisijom razvili smo alat, portal za provedbu prava intelektualnog vlasništva, koji pomaže u borbi protiv krivotvorenja osiguravanjem sigurne i učinkovite elektroničke platforme za komunikaciju vlasnika robnih marki s carinom i policijom.