'Hrvatska nije ni na 50 posto samodostatnosti u proizvodnji mlijeka', ukazuje na statistiku Igor Rešetar, predsjednik Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Pozivajući se na podatke Ministarstva poljoprivrede, ističe da je prošle godine 2988 isporučitelja proizvelo 405 milijuna kilograma mlijeka dok je godinu prije bilo 3543 isporučitelja (555 više nego lani), a proizvedeno je ukupno 428 milijuna kilograma mlijeka. Broj isporučitelja gotovo se prepolovio u odnosu na 2019., kada ih je u Hrvatskoj bilo 4687.

'Farmeri prelaze na druge oblike proizvodnje, one koji nisu toliko zahtjevni, i počinju se, primjerice, baviti uzgojem junadi dok se starija gospodarstva odlučuju za ratarstvo', kaže za tportal Rešetar, napominjući da se situacija pogoršala u posljednje dvije, tri godine i u Europskoj uniji.

'U Njemačkoj je na prijelazu iz 2020. u 2021. godinu smanjena proizvodnja mlijeka za tri Hrvatske, za otprilike milijun tona', pokušava konkretnim brojkama ilustrirati alarmantno stanje.

Velike mljekare su, govori, shvatile da cijena mlijeka diktira povećanje proizvodnje pa su tek od studenog prošle godine počele podizati otkupnu cijenu.

'Malo je to prekasno', rezimira.

Branko Kolak, predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda, i sam vlasnik farme s 200 muznih krava u Potnjanima, a koje dnevno proizvedu 4500 litara mlijeka, jedini problem vidi u otkupnoj cijeni. Kaže da ona u EU iznosi oko 61 eurocent, a u susjednoj Srbiji i BiH penje se i preko 70 eurocenti.

'Hrvatska je najgora po tom pitanju. Dobijemo između 45 i 51 eurocenta. Sve dok je tako, ljudi neće raditi, potplaćeni su. Mladi bježe od toga posla. A mi nemamo načina da natjeramo prehrambenu industriju da plati poštenu cijenu dok s druge strane imamo i porezno opterećenje', opisuje situaciju u mljekarstvu za tportal Kolak te pretpostavlja da će brojka onih koji se bave proizvodnjom i dalje samo padati.

Ističe da je 2001. u Hrvatskoj bilo 51.000 proizvođača mlijeka, a do prije deset godina njih 10.000.

'I to je brojka koju je trebalo spasiti. Posljednjih sedam, osam godina samo pada, a i dalje će tako. Ovo radi samo onaj tko je lud. Mlijeko predamo za 0,46 do 0,53 centi, a na policama trgovine prodaje se za 1,3 eura. U posljednje dvije godine u ovom sektoru je totalni potop jer nemamo inputa u proizvodnji koji nije narastao za sto posto: struja, gnojivo je poskupjelo 400 posto, zaštita 100 posto, gorivo je otišlo 300 posto, a mi smo cijenu mlijeka uspjeli podići za 25 posto', sažima Kolak.

Lani su u HPK-u izbacili kalkulaciju, napominje Rešetar, prema kojoj je proizvođačka cijena litre mlijeka 0,72 eura, a farmeri svaku litru proizvedu s 0,13 centi gubitka. Rešetar kaže da su napravljeni određeni financijski pomaci, ali se i dalje treba raditi na tome.

'Cilj je povećati proizvodnju investicijama u objekte i opremu, ulaganje kroz uzgoj, ali i edukaciju proizvođača. Imamo potpore za proizvodnju mlijeka, ali ih treba doraditi jer danas više nije isto proizvoditi mlijeko kao prije deset godina', poručuje Rešetar iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Na farmi Murković u međimurskom Domašincu 170 muznih krava godišnje proizvede gotovo 1,5 milijuna litara mlijeka. Svjesni su da je sve manje proizvođača u Hrvatskoj. 'Jedino što bi moglo zaustaviti ovaj negativni trend i pomoći je podizanje otkupne cijene mlijeka', sažeo je David Murković.