U travnju ove godine, u sklopu redovnih proljetnih projekcija za svjetsko gospodarstvo (WEO), MMF je Hrvatskoj u 2021. prognozirao rast od 4,7 posto.

Prije samo mjesec dana, prema izjavi Misije MMF-a na kraju posjeta Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama, na temelju članka IV. statuta MMF-a, hrvatskom gospodarstvu prognozirali su oporavak u ovoj i idućoj godini, uz stope rasta od 5,4 odnosno 5,8 posto.

U današnjem izvješću MMF je podigao procjenu rasta u ovoj godini na 6,3 posto, a potvrdio procjenu iz rujanskog izvješća o konzultacijama o 5,8-postotnom rastu u 2022. U travnju bio je procijenio da će aktivnosti iduće godine porasti 5,0 posto.

Procjena pada hrvatskog gospodarstva u 2020. godini ublažena je na osam posto, što je za jedan postotni bod blaži pad no što su bili očekivali proljetos.

Znatno niži manjak

Manjak na tekućem računu platne bilance Hrvatske, iskazan udjelom u BDP-u, trebao bi ove godine iznositi svega 0,1 posto i biti za 2,2 postotna boda manji no što je MMF bio procijenio u travnju.

U idućoj godini manjak bi se trebao povećati na 0,8 posto, ali i biti upola manji no što su predviđali proljetos.

U 2020. godini manjak je prema njihovim novim izračunima iznosio 0,4 posto. Procjene objavljene u travnju pokazivale su da je iznosio 3,5 posto.

U rujanskoj zaključnoj izjavi Misije MMF-a navedeno je "da su se platnobilančni pokazatelji držali relativno dobro unatoč snažnom padu prihoda od turizma".

Viša inflacija, manja nezaposlenost

Procjene godišnje inflacije u ovoj i idućoj godini podignute su na 2,0 posto, što je za 1,3 odnosno 0,8 postotnih bodova više no što je međunarodni zajmodavac bio očekivao u travnju.

U 2020. godini stopa inflacije iznosila je prema najnovijim MMF-ovim procjenama 0,1 posto i bila je za 0,2 postotna boda niža no što su pokazali izračuni objavljeni proljetos.

Misija MMF-a u rujnu se već u zaključnoj izjavi bila osvrnula na inflaciju, ocjenivši da je, unatoč ubrzanju u posljednje vrijeme, još uvijek niska, te su prognozirali njezinu stabilizaciju tijekom 2023. na razini od dva posto.

Stopa nezaposlenosti u ovoj i idućoj godini snižena je u najnovijim MMF-ovim projekcijama za jedan postotni bod, na 8,4 posto u 2021. te na osam posto u 2022.

U 2020. godini iznosila je prema najnovijim izračunima devet posto i bila za 0,2 postotna boda niža nego što je MMF očekivao u travnju.

Snažan oporavak Turske

U skupini europskih gospodarstava u nastajanju aktivnosti bi ove godine trebale porasti šest posto, za 1,1 postotni bod snažnije no što je MMF procijenio u ljetnim međuprognozama, u kojima objavljuje samo procjene za velika gospodarstva i skupine zemalja.

U 2022. rast bi toj skupini trebao usporiti na 3,6 posto, u skladu sa srpanjskim procjenama. U 2020. aktivnosti su smanjene dva posto, također u skladu s ljetos objavljenim izračunima.

Osim Hrvatske, višu stopu rasta od prosječne za tu skupinu zemalja u 2021. trebale bi ostvariti i Turska, Mađarska, Rumunjska i Srbija.

MMF je pritom znatno podigao procjenu ovogodišnjeg rasta za Tursku, za čak tri postotna boda, na devet posto. Gotovo dva postotna boda podigao je i procjenu Mađarskoj, na 7,6 posto.

U Rumunjskoj u 2021. godini očekuju rast od sedam posto, za postotni bod viši nego su predviđali proljetos, a poboljšana je i stopa rasta za Srbiju, za 1,5 postotnih bodova, na 6,5 posto.