Uz sam početak godišnjeg sastanka na ekonomsko-političkom vrhu u švicarskom Davosu, iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) došle su pomalo pesimistične vijesti nakon što su analitičari tog fonda blago snizili svoje procjene i prognoze globalnog gospodarskog rasta. U odnosu na posljednje takve izračune objavljene u listopadu, ekonomisti MMF-a sada procjenjuju da je u 2019. svjetska ekonomija porasla 2,9 posto, a ne tri posto, koliko se očekivalo prije tri mjeseca, te da će rast ove godine iznositi 3,3, a ne 3,4 posto. Snižena je i prognoza za 2021. godinu i to s 3,6 na 3,4 posto.

Niže procjene 'primarno odražavaju negativna iznenađenja (...) u nekoliko rastućih ekonomija, ponajviše Indiji', kažu u MMF-u, 'što je dovelo do revizije prognoza rasta za iduće dvije godine'. U nekoliko slučajeva revidirane procjene 'reflektiraju utjecaj rastućih socijalnih nemira', objašnjavaju u Fondu.

No ekonomisti iz ove međunarodne monetarne institucije ističu i pozitivne pokazatelje, posebno u vidu trenda na tržištima, na kojima se osjeća optimizam prouzročen pojedinim signalima, poput onoga da industrijska proizvodnja i globalna trgovina više ne posustaju, kao i da se monetarna politika prilagođava. Također, blagom optimizmu tržišta pridonosi smanjen strah od negativnih posljedica Brexita, a koje bi bile najgore da se Velika Britanija odlučila na odlazak bez ikakvog sporazuma s Europskom unijom, te stanovit napredak u trgovinskim pregovorima između Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Ipak, među globalnim makroekonomskim podacima 'još uvijek se ne vidi puno znakova preokreta', dodaje se u priopćenju MMF-a.

Fond upozorava da, usprkos općenito pozitivnim očekivanjima o kretanju svjetske ekonomije, i dalje postoje značajni rizici i to kroz rastuću geopolitičku napetost, 'posebno između SAD-a i Irana', jačanje socijalnih nemira, daljnje pogoršanje odnosa između SAD-a i njihovih trgovinskih partnera, kao i kroz sve dublja ekonomska neslaganja među ostalim državama. Za umanjenje tih rizika u MMF-u ključnima smatraju jaču međunarodnu suradnju i bolju ravnotežu politika na nacionalnim nivoima, 'uzimajući u obzir raspoloživ monetarni i fiskalni prostor'.

Jačanje suradnje među državama, posebno u pogledu održivosti ekonomije, u fokusu je i ovogodišnjeg Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, na kojem se nadaju da će kompanije prigrliti filozofiju prema kojoj bi im primarni cilj bio interes svih uključenih u ekonomski proces, a ne samo kratkoročna želja za što bržim profitom. U Davosu se u utorak posebno očekivao govor američkog predsjednika Donalda Trumpa, a on je u svojem stilu govorio o 'velikom američkom povratku', tamošnjem ekonomskom rastu 'koji nije viđen nikad ranije' i 'nikad boljim' odnosima između Kine i SAD-a.

Bez obzira na individualne ocjene o stanju odnosa između SAD-a i Kine, nesigurnosti ne nedostaje ni u transatlantskim odnosima. Britanski poslovni dnevnik Financial Times navodi da se sastanak u Davosu čini kao jedna od posljednjih šansi da se dođe do dogovora oko oporezivanja prihoda velikih, većinom američkih internetskih kompanija. Napetost bi ubuduće mogla samo porasti odluče li francuski primjer uvođenja tzv. digitalnog poreza slijediti ostale države poput Italije, Velike Britanije, Turske, kao i druge članice Europske unije.

Uz početak konferencije u Davosu, konzultantsko-revizorska kuća PwC objavila je rezultate redovite godišnje analize koja ipak pokazuje nešto manje optimizma od američkog predsjednika i prognoza MMF-a. Anketa provedena među šefovima kompanija pokazala je zabrinutost oko globalne ekonomije, a korporativni direktori izjavljuju da im se kompanije nalaze pod najvećim pritiskom u posljednjih 11 godina. U anketi je sudjelovalo gotovo 1600 menadžera iz 83 države, a više od polovice njih očekuje usporavanje stope ekonomskog rasta ove godine. Lani ih je na početku godine usporavanje rasta očekivalo manje od 30 posto, a 2018. samo pet posto.

Očekivanja o oporavku uglavnom dolaze iz velikih rastućih ekonomija poput Brazila, Indije, Meksika, Turske i Rusije, no MMF smatra da takav oporavak neće biti dovoljan da bi se nadoknadilo propušteno i da te države neće vratiti na visoke stope rasta koje su ranije ostvarivale u najboljim godinama. Gita Gopinath, glavna ekonomistica MMF-a, navodi da iako postoje znakovi stabilizacije u odnosima između SAD-a i Kine, rizici i dalje ukazuju na pogoršanje ekonomskih brojki.

No izvršna direktorica Fonda Kristalina Georgieva pohvalila je reakciju najvećih svjetskih središnjih banaka. Georgieva je kazala da je lanjski val u kojem je kamatne stope snizilo pedesetak središnjih banaka 'najsinkroniziranije labavljenje monetarne politike još od globalne financijske krize' te da bismo bez toga 'razgovarali o recesiji'. U Fondu procjenjuju da bi lanjski globalni ekonomski rast bio za pola postotka niži da američke Savezne rezerve, Europska središnja banka i druge centralne banke nisu na vrijeme reagirale snižavanjem ključnih novčanih kamatnih stopa.

Unatoč tim porukama, glavnim hrvatskim ekonomskim partnerima, Italiji i Njemačkoj, MMF za ovu godinu ne predviđa impresivne rezultate. Prema prognozama ekonomista Fonda, Njemačka bi ove godine mogla ostvariti rast od 1,1 posto, a Italija zabrinjavajućih i razočaravajućih tek pola postotka. Hrvatskoj se, istovremeno, u ovom trenutku predviđa rast od 2,7 posto ove godine, dok se lanjski procjenjuje na tri posto.