Gospodarski su izgledi slabi, a rizici veliki. Hrvatska je u recesiji, za 2012. predviđa joj se pad BDP-a za 1,5 posto, u 2013. skroman rast od 0,75 posto. Za povratak na putanju snažnog rasta BDP-a u srednjoročnom razdoblju i preokretanje trenda snažnog rasta nezaposlenosti Hrvatskoj su potrebne dalekosežne reforme, za koje je plan već odavno treba biti donesen, upozoravaju članovi Misije MMF-a u zaključnoj izjavi objavljenoj na web stranicama Hrvatske narodne banke.

'Započet je program strukturnih reformi neophodan za ponovno pokretanje rasta i povećanje potencijala gospodarstva, ali je i dalje potrebno potpuno razviti i javnosti objasniti reforme u važnim područjima. Ključni prioriteti politike su - oblikovati, objaviti i provesti vjerodostojan i uravnotežen paket fiskalne konsolidacije kako bi se osigurala srednjoročna fiskalna održivost, započeti dalekosežne strukturne reforme radi poboljšanja konkurentnosti i izgleda za rast te održati financijsku stabilnost obuzdavanjem rizika financiranja i kreditnog rizika', smatraju članovi Misije.

Ukazuju i kako su rizici refinanciranja duga znatni; inozemni dug, uglavnom privatnog sektora, doseže oko 100 posto BDP-a, a potrebe za inozemnim financiranjem iznose 30 posto BDP-a u 2012.

'Proračunski manjak je velik, a javni dug ubrzano raste. Povjerenje tržišta i dalje je krhko unatoč tome što su se razlike prinosa na obveznice i premije osiguranja od kreditnog rizika u posljednje vrijeme smanjile, a Fitch poboljšao svoju ocjenu gospodarskih izgleda Hrvatske u stabilnu. Zbog velikih deviznih obveza bilance poduzeća i kućanstava izložene su tečajnim šokovima', ukazuju članovi Misije.

Spora prilagodba postkriznom okružju iscrpila je fiskalni prostor Vlade, pa je, poručuju članovi Misije, potrebna znatna i održiva fiskalna konsolidacija da se javni dug zadrži pod kontrolom

Napominje se kako otpor reformama koji pružaju interesne skupine dodatno otežava taj proces. 'Nositelji politike i socijalni partneri trebaju prepoznati glavne izazove s kojima se Hrvatska suočava i žurno postići suglasnost o odlučnim akcijama za njihovo rješavanje'.

Politike i dalje trebaju biti usredotočene na racionalizaciju prekomjerne zaposlenosti i plaća u javnom sektoru, revidiranje neodrživih mirovinskih i zdravstvenih sustava te smanjenje pretjerano izdašnih subvencija.

Članovi Misije očekuju da će ciljani proračunski manjak u 2012. od oko 4 posto BDP-a biti ostvaren, pod uvjetom da se kolektivni ugovori za javne službenike izmijene u skladu s prijedlozima Vlade. U 2013. potrebni su dodatni napori, a iz Misije preporučuju da ciljani proračunski manjak ne premaši 3 posto BDP-a.

Napori hrvatskih vlasti da promijene poreznu strukturu tako da se smanji opterećenje na rad, a da se pritom ne utječe na porezne prihode, dobrodošli su i trebaju biti nastavljeni.

Da bi se stvorio prostor za daljnje smanjenje oporezivanja rada, članovi Misije preporučuju povećanje nulte stope PDV-a na određene proizvode, što je i zahtjev EU, na 10 posto, umjesto na najmanje dopuštenih 5 posto, pri čemu bi se dio dodatnog prihoda upotrijebio za povećanje ciljanih socijalnih naknada onima koji su najranjiviji.

Dodaju da bi pomoglo i uvođenje suvremenog poreza na imovinu utemeljenog na vrijednosti te prijenos dodatnih odgovornosti za rashode na jedinice lokalne uprave i samouprave.

Smatraju kako bi planirani veliki investicijski projekti poduzeća u državnom vlasništvu mogli poduprijeti rast, ali bi trebali biti podvrgnuti pažljivoj analizi troškova i koristi. Veliki projekti u sektoru energetike i opskrbe vodom, kao i javno-privatna partnerstva u sektorima obrazovanja i zdravstva mogli bi poduprijeti rast. Ipak, oni trebaju biti praćeni restrukturiranjem uključenih poduzeća u državnom vlasništvu kako bi se osigurala učinkovita provedba, ističu iz MMF-a i poručuju da se koristi koje ti projekti imaju za dugoročni rast pažljivo procijene u odnosu na financijski trošak.

Smatraju i da su pokrenute tek ograničene reforme za poticanje fleksibilnosti na tržištu rada, poboljšanje poslovne klime i smanjenje javnog sektora

Za povratak na putanju snažnog rasta BDP-a u srednjoročnom razdoblju i preokretanje trenda snažnog rasta nezaposlenosti Hrvatskoj su potrebne dalekosežne reforme. Plan snažnih reformi odavno je trebao biti donesen, ističu članovi Misije i napominju kako je Vladin program strukturnih reformi, donesen u kolovozu, dobar početak, ali i da brojne ključne reforme još treba doraditi.

Članovi Misije preporučuju da se prioritet da reformama koje su usmjerene na jačanje poticaja na rad kroz brže povećavanje dobne granice za umirovljenje na 65 godina za žene, dodatno povišenje dobne granice za umirovljenje na 67 godina i za muškarce i za žene, povećanje kazni za prijevremeno umirovljenje te kroz pojačanje kontrole nad očigledno zloupotrebljavanim sustavom invalidskih mirovina.

Preporučuju da se prioritet da i reformama usmjerenim na poboljšanje fleksibilnosti na tržištu rada tako da se smanje troškovi zapošljavanja i otpuštanja, uključujući otpuštanje zbog slabog radnog učinka, te omogući poduzećima da se isključe iz primjene opterećujućih sektorskih kolektivnih ugovora, istovremeno osiguravajući da predviđeni jedinstveni ugovori na neodređeno vrijeme ne koče fleksibilnost.

Također reforme trebaju biti usmjerene na poticanje tržišnog natjecanja i smanjenje prepreka ulasku na tržište tako da se ublaže uvjeti za dobivanje dozvola i administrativni zahtjevi za pokretanje posla (posebice na lokalnoj razini) i ubrza privatizacija.