'Banke su očigledno igrale na rast franka. Nije slučajno što se to događa baš u zemljama gdje su ljudi financijski neobrazovani i gdje ih država ne štiti', kaže Dejan Gavrilović za DW. Nastalu situaciju on opisuje kao perpetuum mobile – godinama uredno plaćaš, a dug postaje sve veći.

Manuel Ammann, jedan od vodećih švicarskih stručnjaka za banke, kaže da je moguće da su mnogi ljudi bili pogrešno savjetovani kada su uzimali kredit. Ipak, taj profesor Sveučilišta Sankt Gallen smatra da se slovo ugovora mora poštivati. 'U principu bi trebali platiti oni koji su se upustili u rizik – to su u ovom slučaju klijenti', kaže Ammann za DW. 'Pomalo je naivno vjerovati da možete dobiti nisku kamatu bez ikakvog tečajnog rizika. Zato je problematično kada političari naknadno uskaču i dekretom pripisuju dio gubitka bankama.'

Političari ne vide problem. Svuda gdje se nazire sukob između običnih ljudi i pohlepnih banaka, političari vide mogućnost da skupe bodove u biračkom tijelu. Pogotovo ako je izborna godina i ako ste u škripcu – kao socijaldemokratski premijer Hrvatske Zoran Milanović. 'Ljudi su oslijepili od duga, a banke i dalje imaju besprijekornu dioptriju', rekao je on. Stoga je njegova vlada odlučila da i banke snose dio tereta zbog skoka franka. Milanovićeva poruka očajnim dužnicima glasi: 'Možete mirno spavati.'

'Ovo je postalo prvorazredno socijalno pitanje. S takvim izgledima na tržištu rada, gdje ljudi svakodnevno gube posao, mnogi ne bi mogli nikada otplatiti stambene kredite', kaže Barbara Liberda za DW i dodaje da je fer da sada banke i klijenti podijele nastalu štetu. Dejan Gavrilović navodi još jedan argument: platežno sposobni klijenti su u interesu zajmodavca. 'Ako klijenti ne budu mogli financirati kredit, banke će dobiti nekretnine koje će biti jeftinije nego što su bile i praktično neutržive.'