Budući da govorimo o preko 38.000 prijavljenih oštećenja stambenih objekata, ali i velikom broju onih koji su već ocijenjeni kao neupotrebljivi ili privremeno neupotrebljivi, jasno je da je potrebna brza realizacija obnove i u tom smislu nerijetko je naglasak na montažnom modelu gradnje kao logičnom izboru prilikom obnove. S druge strane, znamo da je opeka jedan od najstarijih i najtrajnijih građevinskih materijala u ljudskoj povijesti koji se s godinama usavršavao i razvijao i danas predstavlja spoj tradicije i inovacije u graditeljstvu. Godinama unazad bili smo svjesni njenih prednosti, od kvalitete življenja koju pruža do sigurnosnih i energetskih standarda i bezbroj mogućnosti i odličnih svojstava energetske učinkovitosti, a čini se da su danas ove i slične karakteristike pale u drugi plan.

Neupitno je da je u procesu obnove najbitnija stavka što prije vratiti stanovnike Banovine u njihove obnovljene domove, ali u obnavljanju stradalog područja trebalo bi imati u vidu i nešto više od samog vremena izvođenja. Povučemo li paralelu između karakteristika montažnog i zidanog tipa gradnje, dolazimo do zaključka da je zidana gradnja ipak najkvalitetniji način gradnje jer se prije svega oslanja na proizvodne kapacitete, dosadašnje znanje i iskustvo te hrvatsku kvalitetu i porijeklo proizvoda koji jamče adekvatnu obnovu u traženim rokovima.

Hrvatski građevinari su usporednom analizom prikazali prednosti zidane gradnje nad montažnom prema ključnim kategorijama koje nikako ne bi smjele biti zanemarene. U prvi plan iskače upravo maksimalni kapacitet izvođača radova. Analiza pokazuje da je montažnom gradnjom na godišnjoj razini moguće proizvesti 600-tinjak objekata. Ako taj broj usporedimo s 3.000 zidanih objekata u Hrvatskoj godišnje, a pretpostavlja se da taj broj može dosegnuti i 5.000, možemo zaključiti da bi obnova bazirana na zidanoj gradnji puno brže vratila unesrećene stanovnike Banovine u njihove domove. Prednosti moderne zidane gradnje ističu se i u drugim kategorijama – održavanje objekata, hrvatsko porijeklo proizvoda, financijska i tradicijska vrijednost nekretnine, potrošnja energije, trajnost te ugoda stanovanja.

O razini kvalitete življenja i potrošnje energije u kuće od opeke govorili su i doc. dr. sc. Bojan Milovanović, dipl. ing. građ. i dr.sc. Marina Bagarić, mag. ing. aedif. s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osim samog osjeta ugode, analiza promatranih slučajeva dovela je do zaključka da masivnost elemenata zidane gradnje utječe i na stabilizaciju temperature unutarnjeg zraka. Samim time je potrebno najmanje energije za grijanje i hlađenje kod armirano-betonskih vanjskih zidova, a toplinsko ponašanje ovojnice s vanjskim zidovima od opeke zasigurno više nalikuje armiranom betonu nego drvenim panelima. Osim toplinskog osjeta, i kapacitet regulacije relativne vlažnosti unutarnjeg zraka veći je u slučaju vanjskih i unutarnjih zidova od opeke.

Iako često slušamo o superiornosti montažnih kuća u otpornosti na potrese, znanstvenog uporišta za takve tvrdnje nema. Novi zidani objekti, ako su projektirani i građeni prema hrvatskim propisima i europskim normama, sigurni su za predvidive jačine potresa na području Hrvatske.

Uzmemo li u obzir ukupan životni trošak za korisnike zidanih objekata, brzinu gradnje i činjenicu da se zidani objekt u potpunosti može proizvesti koristeći građevinske materijale proizvedene u Hrvatskoj, što bi dakako imalo utjecaja na lokalno i cjelokupno gospodarstvo, neosporiva je tvrdnja građevinara koji ističu da je tradicijska moderna zidana gradnja u potpunosti spremna preuzeti uzde u obnovi potresom pogođenih područja. Kod montažne gradnje ipak ostaje otvoreno pitanje podrijetla proizvoda koji se koriste jer ih većina dolazi iz uvoza, a ni dostupnost kapaciteta i kvalificirane radne snage ne ulijeva povjerenje.

No, ako je suditi po obujmu radova koji slijede, posla će zasigurno biti za sve.