Nove Vladine mjere pomoći poduzetnici su pozdravili, no sve više upozoravaju da im hitno trebaju krediti za likvidnost i prozivaju banke da im ih ne daju.
Da su sada krediti za likvidnost gorući problem detektirano je i na nedavnom sastanku čelnika HGK i Hamag Bicroa, piše Novi list.
Rečeno je pritom da poduzetnici, između ostalog, traže produženje rokova za kredite, refinanciranje postojećih obaveza, a muči ih i mogu li se sredstva Hamaga koristiti uz potpore za očuvanje radnih mjesta. Problem je, istaknuto je, što na ta pitanja dobivaju kontradiktorne odgovore iz različitih institucija.
Jesu li tvrtke iz najpogođenijih sektora, turizam, prijevoz, ugostitelji, event industrija, uopće kandidati za kredit kod banaka, ili su u startu “isključeni”, te mogu li firme kojima je pao prihod toliko da će koristiti mjere Vlade uopće dobiti kredit, ili je nužno državno jamstvo, Novi list je pitao veće poslovne banke.
vezane vijesti
U bankama ne daju jednoznačan odgovor, odnosno ne žele eksplicirati da je neka industrija, odnosno uslužni sektor, ma kako snažno pogođen Covid-krizom, unaprijed izuzet iz financiranja. Kažu da svakome pristupaju indiovidualno, no uloga garancijskih shema nedvojbeno će jačati.
U Hrvatskoj poštanskoj banci tako kažu da banka svakom poslovnom klijentu pristupa individualno te su klijenti iz svih industrija potencijalni kandidati za odobrenje kredita.
'I dalje je u tijeku ugovaranje COVID-19 mjera za olakšavanje otplate financijskih obveza poslovnim subjektima uz mogućnost ugovaranja moratorija do 31. ožujka 2021. za sve klijente koji zadovoljavaju propisane kriterije. Sukladno tome, klijenti su još uvijek većinom fokusirani na navedene mjere, a u slučaju da ne zadovoljavaju kriterije za ugovaranje moratorija, a suočavaju se s nemogućnošću otplate obveza uzrokovanom poteškoćama s likvidnosti, ide se u redovni reprogram ili se klijentima koji zadovoljavaju kriterije banke može odobriti novi kredit za likvidnost, uz potrebne instrumente osiguranja, kako bi se pomoglo klijentima i gospodarstvu', kažu u HPB-u.
U Privrednoj banci Zagreb također vele, piše Novi list, da se niti jedna industrija unaprijed ne isključuje iz mogućnosti razmatranja kredita.
'Banka individualno pristupa procjeni rizika klijenata te ocjenjuje stabilnost poslovanja prije i tijekom Covid utjecaja te s posebnim naglaskom sagledava održivost poslovanja u narednom razdoblju', ističu u PBZ-u.
U OTP banci kažu da su, pored moratorija, koji i sami na neki način predstavljaju oblik kratkoročnog kreditiranja, aktivni i u primjeni svih dostupnih garantnih shema na nivou tržišta te osiguravaju da niti jedna industrija ne bude apriori neprihvatljiva za razmatranje novih kreditnih aranžmana.
'Kroz ovu tešku godinu odobrili smo nove kredite tvrtkama iz svih grana koje ste spomenuli. S istom praksom ćemo nastaviti i u buduće te ćemo nastaviti iznalaziti načine financijskog pomaganja klijentima koji će trpjeti posljedice reducirane gospodarske aktivnosti. Ono što je tu važno spomenuti jest da potporna uloga države mora i dalje ostati proaktivna, s naglaskom na jednostavnost i maksimalno brzu provedbu spomenutih garantnih shema. U tom svjetlu i uz pokroviteljstvo Ministarstva financija aktivno razgovaramo sa svim institucijama na tržištu, sve kako bi se garantni potencijal što prije spustio do onih kojima najviše treba – tvrtki pogođenih pandemijom', ističu u OTP-u.
U Erste banci kažu da se svaki zaprimljeni zahtjev za kredit promatra individualno, a naglasak se stavlja na bonitet tvrtke, namjenu kredita, realnost i analizu projiciranih izvora povrata preuzetih kreditnih obveza, te perspektivu gospodarske grane unutar koje tvrtka posluje. Kod poduzetnika početnika je vrlo važna urednost u podmirivanju eventualnih kreditnih obveza koje on ima kao fizička osoba.
'Treba reći kako se potencijal poslovanja ipak, prije svega, veže uz potencijal samog poduzetnika, jer i u objektivno tržišno ugroženim granama postoje proaktivni i inovativni poduzetnici koji svojom upornošću i vizijom dokazuju da postoje tržišne niše u kojima se mogu ostvariti uspješni poslovni rezultati i značajan investicijski potencijal', navode u Erste banci.
U Zagrebačkoj banci naglašavaju da od donošenja odluke o financiranju banka procjenjuje pojedinačnu situaciju svakog klijenta, uzimajući u obzir, između ostalog, njegovu kreditnu sposobnost te urednost podmirenja obaveza iz poslovanja. Kažu i da su donijeli poseban paket mjera za poduzetnike i građane, a među njima su i kreditne linije za likvidnost u suradnji s nadležnim državnim agencijama i razvojnim bankama praćene garantnim shemama i drugim pokrićima rizika.
U Raiffeisen banci kažu da je procjena rizika tj. odobravanje kredita bazirana na individualnoj procjeni boniteta klijenta, a pripadnost industriji samo je jedan od kriterija. Također, RBA je pripremala kreditne linije za korporativni sektor u suradnji s HBOR/Hamag kako bi našim klijentima omogućili financiranje i iz ovih izvora, navode u RBA..
Inače, na nedavnom predstavljanju HUB-ove analize o kreditiranju poduzeća i ulozi garancijskih shema u Covid-krizi moglo se čuti i da su te sheme previše fragmentirane, nedovoljno fleksibilne, komplicirana je procedura i slično.
Iz bankarske perspketive, sheme su vjerojatno i nedostatne, jer umjesto 50 do 80 posto pokrića države, banke vjerojatno priželjkuju da država jamči za sto posto kredita.
Svi, i poduzetnici i banke, opet gledaju u državu. Poduzeća, bila jače ili slabije pogođena krizom, nastoje zakrpati financijske planove, traže nove kredite, a banke teže povećati državna jamstva da si smanje rizik. Inače, iz Hamag Bicroa su u međuvremenu izvijestili da će “već idućeg tjedna završiti obradu svih zahtjeva za tzv. covid-kreditima, kojih je preko pet i pol tisuća, piše Novi list.
