ZAGREB - Predsjednik Stjepan Mesić nekoliko je puta tražio da se objavi sadržaj ugovora o prodaji drugog paketa dionica. Odgovoreno mu je da je sadržaj ugovora tajan, premda je sramotno da tajna bude ugovor kojim je većinski udio na tržištu naftnih derivata i na nalazištima nafte i plina prodan stranoj kompaniji, piše Jutarnji list.

Navodno se u ugovoru o prodaji Ine nekoliko puta poziva na Sporazum o upravljanju, no taj je sporazum također tajna. Kako je to upravljanje riješeno, jasno je iz reorganizacije Ine, koja je provedena krajem lipnja, nakon skupštine dioničara na kojoj je imenovan novi nadzorni odbor. Iz njega je tada otišao ministar financija Ivan Šuker, no njegov kolega i stalni protivnik u Vladi Damir Polančec ostao je u odboru te je napredovao do funkcije predsjednika NO-a.

Sa 47,155 posto dionica MOL u nadzornom odboru Ine ima pet članova, a sa 44,836 posto dionica hrvatska strana ima u tri člana, dok bi deveti trebao biti predstavnik radnika, no još nije imenovan i ne zna se kad će biti jer se Inini sindikati ne mogu dogovoriti koga postaviti.

Predsjednik NO-a je Damir Polančec, potpredsjednik hrvatske Vlade, no Mađari u NO-u imaju većinu. NO donosi planove razvoja i poslovanja te općenito strateške odluke, što znači da će sve te odluke donositi mađarska strana svojom većinom.

U Upravi Ine MOL ima tri predstavnika, jednako kao i Hrvatska, no predsjednik uprave je Mađar Laszlo Geszti, pa u slučaju kad je glasovanje neodlučno, njegov glas nosi prevagu.

Uprava Ine više nije uključena u svakodnevno poslovanje, nego donosi strateške odluke i planove. Djeluje kao kolektivno tijelo, što znači da članovi nisu zaduženi za pojedina područja, nego snose kolektivnu odgovornost. Predsjednik Odbora izvršnih direktora je Bojan Milković, no direktori kojima je šef ne odgovaraju njemu, nego izravno nadređenima u Budimpešti.

Rukovodna struktura kompanije neuobičajena je za hrvatski Zakon o trgovačkim društvima koji, prema uzoru na njemački model, upravi daje da vodi kompaniju i ima najveće izvršne ovlasti. No, takva je organizacija rezultat, s jedne strane, ugovora i sporazuma koje hrvatska javnost, pa ni političari i najviši dužnosnici, ne smiju vidjeti, a s druge strane potrebe da se pred javnošću skriju stvarne ovlasti mađarskog partnera.

Prevlast MOL-a u nadzornom odboru Ine može se domaćoj javnosti opravdavati činjenicom da su oni ipak najveći pojedinačni vlasnik tvrtke za koju su dosad dali oko devet milijardi kuna. No, da i u upravi Ine prevladavaju mađarski kadrovi, ne bi se moglo tako lako opravdati. Zbog javnosti je uprava pošteno podijeljena na tri hrvatska i tri mađarska predstavnika, ali je zatim marginalizirana.

Izvršne ovlasti uprave preuzeo je, ustvari, odbor izvršnih direktora u kojemu samo na prvi pogled obje strane ravnopravno sudjeluju. Štoviše, za potrebe površnog PR-a hrvatska je strana i u prevlasti jer ima svog predstavnika i na čelu Nadzornog odbora i na čelu izvršnih direktora. U stvarnosti, MOL-ovi kadrovi odlučuju o svemu bitnome u Ini, a hrvatskima su prepušteni manje važni poslovi.

Podsjetimo, NO Ine u ponedjeljak bi trebao prihvatiti akcijski plan, kojim će se riješiti problem golemih dugovanja te tvrtke prema državi, najavila je nakon zajedničke sjednice vlada  Hrvatske i Mađarske premijerka Jadranka Kosor.

U srijedu, 16. rujna, Ina je HAC-u i HC-u dugovala 1,07 milijardi kuna, a za trošarine 460 milijuna kuna, dakle više od 1,5 milijardi kuna. Već se ranije najavljivala mogućnost da MOL Ini odobri međukompanijski kredit, kojim bi Ina zatvorila  dugovanja. No, je li to na zajedničkoj sjednici vlada u Barcsu i dogovoreno, jučer se nije moglo saznati jer članovi Vlade nisu željeli odgovarati na takva pitanja.