U ovoj nas godini čeka golemo zaduživanje države, možda još jedna rekordna turistička sezona i povećani priljev eura iz fondova Europske unije, pa tečaj kune prema euru ne bi trebao pasti ispod 7,45 ili narasti na iznad 7,65 kuna za euro, poručuju za tportal analitičari banaka koje smo ispitali
Dok jedna struja ekonomista ove godine očekuje blago slabljenje kune, druga misli da će kuna jačati, no sve u svemu s tečajem se ništa dramatično neće događati. Kad bi kuna i krenula u nekom neočekivanom smjeru, Hrvatska narodna banka na čelu s guvernerom Borisom Vujčićem ima dovoljno streljiva za obranu tečaja.
U prošloj godini, HNB je tri puta intervenirao na deviznom tržištu prodajom eura kako bi zaustavio jačanje kune.
Tendenciju jačanja kune i tečaj koji će se kretati između 7,45 i 7,6 kuna za euro očekuje direktor kontrolinga i upravljačkog izvještavanja u Hrvatskoj poštanskoj banci David Tomašek.
'Ulaganja u Hrvatsku zbog dobrih ekonomskih trendova ponovno postaju privlačna. Priljevi od novih generacija gastarbajtera i sredstava iz EU fondova sve su veći. Ovo su neki od faktora koji će ove godine stvarati aprecijacijske pritiske. S druge strane, gotovo da nema predvidljivih razloga koji bi u kratkom roku mogli dovesti do slabljenja kune - od uvođenja jedne od najstabilnijih valuta prema euru te izrazito pogodne za štednju', objasnio nam je Tomašek.
Alen Kovačdirektor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke rekao nam je kako u toj banci tečaj očekuju na razinama od 7,45 do 7,65 kuna za euro.
'Kada su u pitanju druge valute, dominantan će efekt posredno imati odnos eura prema tim valutama gdje će vjerojatno najinteresantnije biti vidjeti u kojoj mjeri će funta biti po utjecajem procesa Brexita te odnos dolara i eura u kontekstu smjerova monetarnih politika ECB-a i FED-a', rekao je tportalu Kovač.
Analitičari Privredne banke Zagreb tečaj ove godine ciljaju na 7,57 kuna za euro. 'Na tečaj kune prema euru utjecat će u jednom smjeru turistička sezona i priljev eura od izvoza odnosno povlačenja EU fondova; odnosno povlačenje dobiti inozemnih kompanija i otplate inozemnog duga u drugom smjeru', objašnjavaju i zaključuju kako su:
'Oba faktora relativno uravnotežena pa samim time (uz zadržavanje politike stabilnog tečaja) u prosjeku ni ne očekujemo veće promjene od uobičajenih oscilacija. Određene promjene su moguće prema američkom dolaru i funti uslijed kretanja eura prema tim valutama.'
Zaključno, velike šokove ne očekuju ni u Raiffeisenu: 'U 2017. godini, prosječni bi tečaj kune u odnosu na euro na razini cijele godine mogao biti blago niži u usporedbi s 2016., potvrđujući da je oporavak gospodarske aktivnosti uglavnom popraćen i jačanjem kune u odnosu na euro (7,52 kune za euro). Očekujemo i uobičajene sezonske oscilacije kune u odnosu na euro.'