Objava polugodišnjih rezultata krajem kolovoza bila je poprilično razočaranje za investitore francuskog maloprodajnog lanca Carrefour. Usprkos tome što je dobit u prvih šest mjeseci iznosila 621 milijun eura, dionice Carrefoura skliznule su nakon te informacije za petnaestak posto, što im je bio najveći jednodnevni pad u povijesti, i našle su se na najnižim razinama u posljednjih pet godina.

Ulagači su, očito, očekivali više, a rasprodaja dionica bila je jasan pokazatelj njihova raspoloženja. Iako pojedini analitičari smatraju da su investitori reagirali malo pretjerano, vrijednost dionice, koja je samo ove godine srezana za gotovo trećinu, a od proljeća 2014. za čak polovicu, dobar je odraz izazovne situacije u kojoj se već godinama nalazi Carrefour.

Francuski maloprodajni lanac nekad je čvrsto držao drugu poziciju na listi najvećih svjetskih maloprodajnih divova, no danas muku muči da se zadrži i među prvih deset. Prema podacima iz redovnog godišnjeg izvještaja koji o globalnom sektoru maloprodaje izrađuje konzultantska kuća Deloitte, Carrefour je 2005. godine imao godišnje prihode od 93 milijarde dolara. Na prvom mjestu tada, kao i danas, nalazio se američki Walmart s prihodima od 316 milijardi dolara.

Deset godina kasnije, prihodi Walmarta premašili su 480 milijardi, dok se Carrefour i dalje, kao i svih godina u međuvremenu, kreće oko razine od stotinjak milijardi dolara prihoda. Kroz godine bitno je ojačala i konkurencija te se Carrefour danas nalazi među desetak maloprodajnih divova čiji se godišnji prihodi kreću između osamdeset i stotinjak milijardi dolara.

Čak i u Europi, gdje je dominirao godinama, Carrefour je morao svoju poziciju najveće maloprodajne tvrtke prepustiti njemačkoj grupi Schwarz koja upravlja maloprodajnim lancima Lidl i Kaufland. Britanski Tesco koji je, kao i Carrefour, ponešto posustao u posljednje vrijeme, i dalje ostaje solidna konkurencija Francuzima, a u međuvremenu je narastao i njemački Aldi. Na globalnoj razini svoje su pozicije, uz neizbježni Walmart, u međuvremenu ojačali američki trgovci Costco, Walgreens, Kroger, Home Depot, a velikim koracima naprijed već dva desetljeća grabi Amazon.com.

Kako pokazuju brojke Carrefourovi problemi nisu novijeg datuma zbog čega je, nakon što je njegov prethodnik dobio otkaz, još prije pet godina na čelo tvrtke stigao Georges Plassat. Novi šef je tada krenuo u preokret poslovanja te je Carrefour napustio marginalna tržišta što su neki protumačili lošim potezom jer se tvrtka povukla s dijela brzorastućih tržišta poput Kolumbije, Indonezije i Tajlanda. Usto, Plassat je vratio kontrolu u ruke voditeljima trgovačkih centara, a kompanija je počela kupovati zemljište oko prodajnih lokacija kako bi trgovine imale bolji operativni okoliš. Plassat je započeo i program kapitalnih investicija u modernizaciju trgovina, no svi ti potezi bili su dovoljni tek da Carrefour ne potone dublje, dok pravog odgovora na moderne izazove u maloprodaji nije bilo.

U srpnju ove godine konačno je došlo do promjene te posljednja dva mjeseca poziciju glavnog izvršnog direktora drži Alexandre Bompard. A pred njim se nalaze ozbiljni izazovi. Novi čelnik do danas još nije objavio detalje oko budućeg smjera kompanije, no njegovi komentari prilikom objave rezultata ipak pokazuju u kojem smjeru bi Carrefour mogao krenuti u budućnosti. Bompard je, tako, istaknuo da tvrtka mora 'ubrzati digitalnu transformaciju', kao i da, posebno u Francuskoj, Carrefour mora podići profitabilnost, pojednostaviti organizaciju i ispuniti očekivanja tržišta.

U borbi s konkurentima za poziciju na francuskom tržištu, Carrefour je bio prisiljen snižavati cijene, a probleme mu je zadala i integracija novih trgovina koje je preuzeo od konkurenata. Blistavi rezultati nisu zabilježeni niti u Španjolskoj, kao ni u Rumunjskoj gdje su Francuzi preuzeli trgovine od trgovačkog lanca Billa.

Carrefour diljem svijeta ima oko 12 tisuća prodajnih lokacija, a uz Europu glavno razvojno tržište posljednjih godina mu je Latinska Amerika, posebno tržište Brazila koje je u posljednjih nekoliko godina bilo jedno od svijetlih točaka za trgovačku grupu. Atacadão, tvrtka pod kojom tamo posluje francuska kompanija, prije nekoliko mjeseci prikupila je oko 1,6 milijardi dolara kroz inicijalnu javnu ponudu dionica, najveću u Brazilu u posljednjih nekoliko godina.

Ipak, glavni izazov za Alexandrea Bomparda bit će modernizacija poslovanja i poslovne politike za koju mnogi kažu da se nije promijenila još od šezdesetih godina prošlog stoljeća, kad je Carrefour u pariškom predgrađu otvorio trgovački centar koji se smatra prvim svjetskim hipermarketom.

Svakako najznačajniji ovogodišnji događaj u svjetskoj maloprodaji, barem zasad, bila je akvizicija kroz koju je Amazon.com za 13,7 milijardi dolara preuzeo američki maloprodajni lanac Whole Foods. Amazon je tim potezom ušao u segment maloprodaje u kojem još dosad nije bio prisutan čime je dodatno učvrstio svoju poziciju  koju je kroz protekla dva desetljeća gradio izrastajući u najveći svjetski internetski trgovački lanac. Whole Foods je američki lanac sa više od 350 prodajnih lokacija na kojima se prodaje svježa organska hrana i slične namirnice, a dodatni šok konkurentima Amazon je priredio ovih dana kad je objavljeno da će cijene u Whole Foodsu sniziti i preko 40 posto.

Dio analitičara je potez Amazona protumačio kao znak da će ta kompanija ozbiljno krenuti u zauzimanje onog dijela maloprodaje koji još nije držala, poput prodaje svježe hrane. Preuzimanje Whole Foodsa oni vide tek kao prvi korak u tome i predviđaju da bi nakon osvajanja američkog tržišta, Amazon mogao krenuti i u Kanadu, Veliku Britaniju kao i ostatak Europe.

A tu će se onda susresti i s Carrefourom i njegovim šefom Bompardom pred kojim se nalazi zadatak kako odgovoriti na sve te nove izazove. Iako su investitori prije nekoliko dana reagirali s razočaranjem, Carrefour ima solidne temelje na kojima bi se opet mogao vratiti na nekadašnje razine. No za uspješnu prilagodbu novoj situaciji na tržištu i tržištima, neće biti dovoljno samo zaključiti c'est la vie.