S obzirom na ovogodišnju službenu (Ministarstva turizma i HTZ-a) prognozu o rastu za oko tri posto, turistički prihodi bi tek ovoj godini trebali dosegnuti sedam milijardi eura, brojku koju je prošle godine najavljivao bivši ministar turizma Veljko Ostojić.

No takvim tempom rasta, koji je, kako se slažu u sektoru, i realan godišnji porast s obzirom na strukturu i platežnu moć stranih turista u Hrvatskoj, gotovo kao nemoguća misija čini se dostizanje duplo viših prihoda ili 14 milijardi eura do 2020. godine.

Tako ambiciozan cilj postavljen je u strategiji razvoja turizma do 2020. i uključuje prihode i od domaćih i stranih turista, pri čemu se od domaćih teško nadati nekom većem porastu s obzirom na kupovnu moć hrvatskih građana.

Turistički djelatnici i konzultanti za turizam slažu se da je razloga i prepreka za ostvarivanje značajnijeg rasta prihoda od turizma u Hrvatskoj jako puno te ako se ne otklone u iduće dvije godine, sa zacrtanim ciljem o tim prihodima do 2020. hrvatski turizam se može oprostiti.

Član uprave i osnivač brzorastuće turističke kompanije Uniline, ujedno i predsjednik UHPA-e, Boris Žgomba procjenjuje da bi se navedeni cilj mogao dostići ako se stabilizira ekonomska situacija, poveća broj smještajnih kapaciteta i kvalitetom obogati izvanpansionska ponuda za što je najbolji put kvalitetan razvoj destinacijskog menadžmenta, jačanje ponude za turiste više platežne moći, posebno proizvoda za zabavu i kvalitetan turistički doživljaj.

Direktor zagrebačkog Kompasa Ivan Puškar prije svega ističe da se nitko u hrvatskom turizmu ne bi smio zanositi porastima fizičkih brojki zadnjih godina niti ljepotama Hrvatske. Neke od osnovnih razloga prihoda od turizma takvih kakvim jesu vidi u tome što gosti štede svugdje gdje mogu, ne želeći potrošiti ni kunu više, ali i u tome što se u Hrvatskoj ne grade novi kapaciteti bez kojih nema novog povećanja gostiju pa ni prihoda.

Ni u produljenju sezone na pred/postsezonu ne vidi nekog većeg efekta, jer većina 'klijentele' koja dolazi u Hrvatsku još uvijek je ograničenih platežnih mogućnosti.

'Ako se tome doda da nešto novca i dalje klizne u sivu ekonomiju, pa makar to bilo i pet posto što je oko 350 milijuna eura, ne čudi me iznos koji na kraju objavi HNB', kaže Puškar.

Ni cijene smještaja, kao najveći dio cijele priče, ne mogu se znatnije povisiti, jer konkurencija na Mediteranu, posebno Tunis i Grčka nudi takvu 'bagatelu' da bitno utječu na ukupne cijene na Mediteranu.

'Ako se primjerice sedam polupansiona u hotelu s četiri zvjezdice u Tunisu nudi uz avioprijevoz za 250 do 300 eura, gosti neće platiti samo hotel u Hrvatskoj 800 ili više eura. Toliko zaljubljeni u Hrvatsku ipak nisu', kaže Puškar.

I predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) Eduard Andrić prepreke za više prihode od turizma vidi najviše u izostanku investicija u hrvatskom turizmu, nedostatnim smještajnim kapacitetima, nedovršenoj privatizaciji kapaciteta u državnom vlasništvu, izrazitoj sezonalnosti te slabim javnim ulaganjima u uređenje turističkih mjesta, komunalnu infrastrukturu i marketing.

'Premalo je u Hrvatskoj hotela koji jedini imaju potrebnu infrastrukturu za cjelogodišnje poslovanje, ali se na to odlučuje tek manji broj hotelijera jer nema sadržaja u destinacijama, posebno na moru', smatra Andrić.

Nema ni razvijenog ruralnog turizma, iako ruralni prostor čini 90 posto Hrvatske, pa i bez toga teško je očekivati rast prihoda, kao i bez nedovoljno razvijenih diferenciranih turističkih proizvoda.

254927,254010,253847,253317
Sanja Čizmar iz tvrtke Horwath Consulting problem za veće prihode vidi u sezonalnosti i nedostatku investicija u hrvatskom turizmu, što ne ovisi samo o privatnom menadžmentu, nego i više o slabom djelovanju destinacijskog menadžmenta.

Gosti ne dolaze u destinaciju zbog hotela, nego zbog sadržaja unutar destinacije koju su odabrali, a kako u Hrvatskoj tog destinacijskog okvira još nema, kao ni kvalitetne ponude shoppinga, zabave, izleta i drugog ni od produljenja sezone, pa ni od nekog većeg porasta prihoda neće biti puno.

Iako zacrtani cilj da se do 2020. sa sedam milijardi eura dođe do 14 milijardi eura drži ambicioznim, ipak ga smatra i potrebnim jer podrazumijeva povećanja investicija, poboljšanja destinacijskog okvira, promjenu zakona te bolju promociju i komuniciranje s tržištima.