Za razliku od prethodnica čija su prava na izravne potpore bila ograničena na 25 posto sredstava iz blagajne EU plus 30 posto iz nacionalnih izvora (iznimka Slovenija sa 60 posto) Hrvatska, otkriva Božić, na europskih 25 posto iz proračuna može dodati još 75 posto. Time zadržava dosadašnju razinu potpora što agraru jamči dobru budućnost, piše Poslovni dnevnik.

Proizvodne kvote vezane su samo uz mlijeko i šećer. Ostali sektori, osim privremenih mjera za vinogradarstvo, nemaju proizvodnih ograničenja. U svih 27 članica do 2015. zabranjena je sadnja novih vinograda, dopušta se samo zamjena starih novim vrhunskim sortama. Iako zabrana ne vrijedi za hrvatske vinare s obzirom na zajedničku politiku i činjenicu da nam je odobrena posebna financijska omotnica za vinogradarstvo sa 10,8 milijuna eura, novac će biti usmjeren na programe obnove starih vinograda.

Taj iznos, kaže Božić, ekvivalent je dosadašnjih poticaja za nove vinograde. Plan je da se omotnica u cijelosti iskoristi u sektoru, ako se ne utroši, ostatak je moguće prebaciti u izravna plaćanja. Za vinograde ostaje i pravo na izravna plaćanja po hektaru, što sektoru daje vrlo povoljnu poziciju.

Za voćnjake i maslinike nema ograničenja, novi nasadi mogu se podizati neograničeno, piše Poslovni dnevnik.

Europska komisija za mliječnu kvotu kao referentno razdoblje uzela je samo 2007. u kojoj je ostvaren rekordni otkup 673 milijuna kilograma mlijeka. Odobrenu kvotu od 765 milijuna kilograma Božić smatra vrlo korektnom, dva posto je veća od količine koja je licitirana na startu pregovora. Ako kvota bude iskorištena, dopušteno je povećanje za još dva posto. Kroz to restrukturiranje EK stimulira investicije u mliječni sektor, kojemu bi kvote mogle biti ukinute 2015. godine.