Od 2009. godine prepolovljen je broj izdanih građevinskih dozvola i izgubljeno 56.000 radnih mjesta, podsjetila je ona, dodavši kako je prije sedam godina udio graditeljstva u BDP-u iznosio 8,5 posto, a sada pet posto dok je prosjek zemalja Europske unije šest posto.

Nakon velikog rasta građevinskih aktivnosti sredinom prošlog desetljeća, hrvatsko graditeljstvo ulazi u krizu 2009. godine, a dno je dotiče 2013. no podaci za devet mjeseci 2015. godine otkrivaju da je pad zaustavljen, kaže Mirjana Čagalj. Ističe pritom međugodišnji rast obujma građevinskih radova za osam posto u odnosu na devet mjeseci 2014. godine.

Upozorava međutim, kako mnogi problemi nisu riješeni.

'Građevinskom sektoru trenutno nedostaju tisuće radnika, iako će Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) ponuditi drugačije podatke. Primjerice, prema HZZ-u trenutno je tisuću nezaposlenih zidara, ali vlasnici građevinskih tvrtki kažu da ne mogu dobiti ni jednoga. Dakle, ti ljudi ili rade u inozemstvu na crno ili im se ne da raditi ili ih je vrijeme pregazilo', kaže Čagalj. Dodaje kako nedostaje i keramičara, ličilaca, gipskartonskih radnika i drugih zanimanja iz završnih radova u graditeljstvu.

Čagalj tvrdi kako bi se te poteškoće riješile uvozom radne snage iz zemalja izvan Europske unije, da to Vlada prošle godine nije stopirala unatoč zahtjevima HGK, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske udruge poslodavaca.

'O novoj vladi ovisi hoće li dozvoliti uvoz radne snage za graditeljstvo. Naši radnici bježe iz graditeljstva jer su uvjeti teški, plaće male, a s obzirom na manjak investicija sigurnog posla nema na vidiku', kaže Čagalj dodavši da su kvalitetni hrvatski građevinski radnici odavno otišli u inozemstvo gdje su cijenjeni i vrlo dobro plaćeni.

Smatra i da obrazovni sustav nije prilagođen graditeljstvu i ne školuje za rad, nego za burzu

Od nove vlade očekuje otklanjanje nepotrebnih zapreka i administrativnih barijera, izmjenu građevinske regulative i uvođenje poreznih olakšica te unaprjeđenje poduzetničke klime.