Na šalterima HZZ-a, naime, u drugom je tromjesečju bilo u prosjeku prijavljeno 336.000 građana, no samo je njih 247.000 stvarno tražilo posao. Ostatak od 89.000 formalno nezaposlenih ili je radio na crno ili nije tražio posao. Na burzi je prijavljeno 20.000 muškaraca koji nisu stvarno nezaposleni, odnosno čak 69.000 žena.

Činjenica o znatno više žena prijavljenih na burzi, koje stvarno nisu nezaposlene, može se objasniti vrstama poslova koje one obavljaju bez ugovora i prijave. Riječ je o cijelom spektru zanimanja - od prodaje na placu, preko usluga čišćenja, spremanja i čuvanja djece, pa do frizerskih i pedikerskih usluga. Mnogi od njih te poslove obavljaju povremeno i po nekoliko sati na dan, stoga ih poslodavci uglavnom niti ne prijavljuju.

Rad na crno prisutan je u djelatnostima u kojma dominira ‘živi rad’. Riječ je mahom o uslužnim djelatnostima. U kemijskoj industriji, primjerice, takvog je rada malo', ističe Predrag Bejaković, analitičar s Instituta za javne financije. Siva ekonomija ostat će važan faktor u hrvatskom ekonomskom životu sve dok se ne fleskibilizira radno zakonodavstvo, ali i dok ne krene pravi gospodarski oporavak. Do tada, ostat će značajno prisutni oblici rada koji za posljedicu imaju slabije punjenje državnog proračuna, ali i probleme za ljude koji rade na crno.

Cijeli članak pročitajte OVDJE