projekt kupari

Na jugu Dalmacije uskoro kreće gradnja superluksuznog resorta, vrijednog milijardu kuna, kakav još nije viđen u Hrvatskoj

17.02.2020 u 21:31

Bionic
Reading

Općina Župa dubrovačka prošli tjedan usvojila je Urbanistički plan uređenja Kupara I (UPU). Time je omogućen nastavak projekta obnove jednog od naših najvrednijih hotelskih kompleksa na jugu Dalmacije. Investitor, tvrtka Avenue ulaganja, najavljuje kako bi izgradnja novog resorta mogla krenuti tijekom 2021. godine

Luka Paladina, izvršni direktor Avenue ulaganja, rusko-hrvatske investicijske kompanije, ističe kako je urbanistički plan osnovni dokument bez kojeg nije bio moguć nastavak razvoja projekta.

'Donošenjem UPU-a omogućeno nam je da započnemo fazu ishođenja dozvola za gradnju budućeg hotelskog kompleksa. Imamo obvezu da u roku od 30 dana od stupanja na snagu UPU-a nadležnom Ministarstvu državne imovine dostavimo ugovor o menadžmentu s hotelskim operaterom koji će upravljati budućim hotelskim kompleksom i mi ćemo to svakako učiniti', rekao je za tportal Paladina.

Ime hotelskog operatora direktor Avenue ulaganja nije htio otkriti.

U medijima se već u nekoliko navrata pisalo kako je riječ o svjetski poznatom hotelijerskom lancu Four Seasons. Riječ je o jednoj od najvećih hotelskih kuća koja trenutno vodi više od 100 hotela, resorta i rezidencija diljem svijeta.

Avenue ulaganja su obavezna u roku od dvije godine ishoditi sve dozvole za gradnju. Paladina se nada kako će to biti i puno prije.

'Naš cilj je da to napravimo i prije krajnjeg roka, kako bismo tijekom 2021. započeli sa izgradnjom budućeg hotelskog kompleksa, kakav još nije viđen na ovim prostorima. Radovi izvođenja trajat će minimalno dvije godine', rekao je Paladina.

Kupari
  • Kupari (1)
  • Kupari (10)
  • Kupari (11)
  • Kupari (12)
  • Kupari (13)
    +15
Kupari Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavić

Do sada su u Kupare investirali nekoliko desetaka milijuna kuna, a ukupna vrijednost projekta je oko milijardu kuna. Novi resort imat će oko 420 ležajeva.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Župa dubrovačka Jure Marić za tportal je izjavio kako osim investitora veliki posao u Kuparima čeka i državu.

'Hrvatske vode imaju obavezu proširenja odvodnog potoka Taranta koji prolazi kroz kompleks. HEP mora uspostaviti novu elektroenergetsku mrežu. Sve su to ogromni zahvati. Sad možemo mjeriti tko će ići kojom brzinom', rekao je Marić.

Istaknuo je kako će novi hotelski kompleks biti otvorenog tipa, odnosno lokalno stanovništvo moći će slobodno dolaziti na kupanje. Sve javne površine su u vlasništvu općine te će biti osiguran parking, čiju će cijenu ona određivati.

Prije Domovinskog rata turistički kompleks Kupari ostvarivao je više od milijun i pol noćenja godišnje, a u hotelima je u sezoni radilo i do 800 ljudi.

U Domovinskom ratu kompleks je devastiran i zapušten, a propadanje je trajalo idućih 20 godina. Unatoč brojnim najavama i pokušajima obnove, Kupari su ostajali ruglo na jugu Hrvatske. Ozbiljnije aktivnosti u oživljavanju ovog turističkog bisera pokrenula je vlada Zorana Milanovića.

Nakon rješavanja vlasničkih odnosa i ažuriranja zemljišne dokumentacije početkom 2014. raspisan je javni poziv za iskazivanje interesa investitora. Odlučeno je da država neće prodavati zemljište, već ga dati u koncesiju na 99 godina s pravom građenja.

Unatoč velikom interesu, nakon dugotrajne procedure u listopadu 2015. stigla je samo jedna obvezujuća ponuda, ona grupe ulagača na čelu s Avenue grupom u vlasništvu ruskog investitora Sergeja Gljadelkina.

Gljadelkin je vlasnik poslovnog carstva koje broji više od 20 kompanija. Krovna tvrtka, austrijski Avenue Holdings, čiji je većinski vlasnik, ostvaruje godišnji konsolidirani prihod od 500 milijuna dolara.

Posluje u Europi, ponajviše Francuskoj, Austriji i Švicarskoj. Osnovna mu je djelatnost građevinski sektor, a posljednjih godina ušao je i u biznis reciklaže i zbrinjavanja otpada.

Poslovnu karijeru počeo u Rusiji, u kojoj je u dvadesetak godina izgradio više od dva milijuna kvadrata poslovnih i stambenih prostora.

U Hrvatsku je počeo investirati još 2004. godine. Većinski vlasnik je Hidroelektre niskogradnje i Instituta IGH.