Londonske vlasti trebale bi do proljeća iduće godine razmotriti i odobriti gradnju novog nebodera za koji se očekuje da će postati druga po visini zgrada u tom gradu. Zbog svojeg izgleda prozvan The Tulip (hrv. tulipan), neboder bi do 2025., kad se planira kraj gradnje, trebao dosegnuti visinu od 305 metara, čime bi bio tek za metar niži od sada najvišeg nebodera poznatog pod imenom The Shard (hrv. krhotina), koji je tako prozvan zbog oštrih rubova koji karakteriziraju njegov izgled.

Tulipan je samo jedan od niza nebodera čija se gradnja trenutno planira, a njegovi posjetitelji koji će moći razgledati London s visine imat će pogled i na druge nebodere kojih ne nedostaje u glavnom gradu Britanije. Prije izgradnje, naravno, investitori moraju dobiti dozvolu lokalnih vlasti, a BBC navodi da je za njezino izdavanje potrebno ispuniti brojne uvjete. Lokalno vijeće za planiranje mora, primjerice, razmotriti koliko će nova zgrada imati utjecaj na javne službe i promet i koliko će neboder blokirati Sunčevu svjetlost ljudima koji žive u susjedstvu.

Usto, od vijeća se očekuje da izradi lokani plan razvoja, a ured londonskog gradonačelnika navodi i da bi se gradnja nebodera trebala razmatrati samo u dijelovima grada 'čija osobnost ne bi bila narušena razmjerima ili veličinom' nove zgrade. Uz to, novi neboder bi se trebao 'dobro uklapati' među obližnje zgrade, pridonositi lokalnoj regeneraciji, omogućiti javni pristup višim katovima ako je to moguće i pružati aktivnosti u prizemlju na način koji omogućuje 'pozitivan odnos s okolnim ulicama'.

Neboder također ne smije povećavati zračne turbulencije, buku ili otežavati telekomunikacije i navigaciju zračnog prometa. Među brojnim pravilima koja moraju poštivati projektanti nalazi se i ono da se mora voditi računa i o odbljesku Sunčevih zraka. Upravo je u Londonu prije pet godina zabilježen slučaj u kojem je odsjaj zraka od zgrade popularno nazvane Walkie-Talkie bio takav da je jednostavno rastopio plastične dijelove na vozilu na ulici. Novi neboder ne bi smio ni smetati pogledu na druge važne londonske znamenitosti, što je jedno od pravila koje je karakteristično za London i objašnjava zašto su tamo neboderi grupirani i zašto ih većina nema klasični jednostavni oblik kvadra, poput mnogih u New Yorku ili Chicagu.

Novi neboder u gradu s više od osam milijuna stanovnika samo je još jedna posljedica neprestanog rasta potražnje za novim stambenim i poslovnim prostorima u najvećim metropoloma svijeta. Uzmu li se u obzir i visoke cijene nekretnina koje obično karakteriziraju megalopolise, nije čudno da investitori pokušavaju na malo dostupnog prostora smjestiti što više kvadrata. Izgradnja nebodera tako se proteklih nekoliko godina zahuktala diljem svijeta.

Jednu od najpriznatijih baza podataka o visokim zgradama i neboderima održava Vijeće za visoke zgrade i urbano stanovanje (CTBUH, Council on Tall Buildings and Urban Habitat), međunarodna organizacija sa sjedištem u Chicagu. Prema podacima Vijeća, prošla godina bila je rekordna za gradnju u oblacima, odnosno za nebodere više od 200 metara. Dovršena su 144 takva nebodera ukupno visoka 35 kilometara, odnosno 35.145 metara, i to u 69 gradova. Čak 53 posto ih je izgrađeno u Kini, a na cijelu Aziju otpada tri četvrtine ukupnog broja.

Najviši neboder bio je Međunarodni financijski centar Ping An podignut u kineskom gradu Šenženu s visinom od 599 metara, a slijedili su Svjetski toranj Lotte u južnokorejskom glavnom gradu Seulu s visinom od 555 metara i neboder Marina 101 u Dubaiju visine 425 metara. Ukupno je tako krajem godine u cijelom svijetu bilo 1319 nebodera viših od 200 metara. Za usporedbu, 2000. godine bilo ih je 263.

Prema bazi podataka CTBUH, najviša svjetska građevina i dalje je Toranj Khalifa (Burj Khalifa) završen 2010. u Dubaiju s visinom od 828 metara, unutar kojeg su se rasporedili poslovni, stambeni prostori, kao i hotel. Nakon njega po visini dolazi Šangajski toranj (Shanghai Tower) u tom najvećem kineskom gradu koji doseže 632 metra visine, a malu grupu od jedina tri nebodera u svijetu viša od 600 metara upotpunjuje toranj Makkah s kraljevskim satom (Makkah Royal Clock Tower) koji se nalazi u saudijskom svetom gradu Meki i visok je 601 metar. Taj toranj dio je kompleksa od nekoliko zgrada koji se smatra najskupljim takvim projektom na svijetu, čije je podizanje stajalo 15 milijardi dolara.

Osim njih, u svijetu postoji još šest nebodera koji premašuju 500 metara: već spomenuti lani dovršeni Ping An i toranj Lotte, pa najviša zgrada u zapadnoj hemisferi, One World Trade Center u New Yorku, podignuta na mjestu tragično srušenih tornjeva World Trade Centra, koja je visoka 541 metar, financijski centar CTF u kineskom gradu Guangžou s visinom od 530 metara, ove godine dovršeni toranj Citic u Pekingu (527 m) te Taipei 101, neboder u glavnom gradu Tajvana, visine 508 metara. Uz te zgrade koje se koriste u poslovne i stambene svrhe, među najvišim svjetskim građevinama koje premašuju 500 ili 600 metara nalazi se nekolicina telekomunikacijskih tornjeva koji ponekad imaju i turističku svrhu. No kako se ne radi o građevinama koje su namijenjene za stalni boravak, oni se često svrstavaju u zasebnu kategoriju.

Ovisno o kriterijima - uzimaju li se u obzir zgrade više od 150 ili 200 metara - postoji nekoliko gradova koje se može smatrati onima s najviše nebodera, no uglavnom je prihvaćeno da tu titulu nosi Hong Kong s 353 zgrade više od 150 metara. Slijedi New York s njih 273 te Dubai sa 189 takvih zgrada. U Europi se 'najvišim' gradom može smatrati Moskva s 11 od 20 najviših europskih zgrada, uključujući najviši Toranj federacije s visinom od 374 metra. Londonski The Shard koji doseže 306 metara nalazi se tek na petom mjestu i jedina je londonska zgrada među 20 najviših. Uz dominantnu Moskvu te London, zgrade na listi 20 najviših imaju još Istanbul (njih četiri) te Frankfurt i Madrid (svaki po dvije).

Pogledamo li uokolo iz Zagreba, najbliže zgrade više od 200 metara mogu se vidjeti u Beču, a na području bivše Jugoslavije najviši neboder je toranj Avaz Twist u glavnom gradu susjedne Bosne i Hercegovine, visine 176 metara, dovršen prije deset godina.

Iako je ekonomska stagnacija prošlog desetljeća uglavnom zauzdala izgradnju novih nebodera u Hrvatskoj, u svijetu se ona nastavlja čak i uz uvjet da se ponekad moraju zadovoljiti i vrlo stroga pravila, poput onih u Londonu. Prilika za zaradu, kad se cijene nekretnina kreću na razinama poput onih u glavnom gradu Britanije, proporcionalno raste s visinom nebodera, a to vjerojatno znači da ćemo ih u budućnosti gledati samo sve više.