S obzirom da ruralni prostor čini više od 90 posto hrvatskog teritorija, logično bi bilo da ruralni turizam bude jedan od glavnih posebnih oblika hrvatskog turizma, a za njegov jači razvoj potrebni su strategija i više promocije te financijski instrumenti za veća ulaganja, istaknula je danas predsjednica udruge Kluba članova Selo Dijana Katica na dodjeli 28 nagrada 'Suncokret ruralnog turizma 2014'
Te nagrade već godinama Klub članova Selo, u suradnji s tvrtkom HF Eko Etno Grupa, dodjeljuje najboljim projektima i poduzetnicima ruralnog turizma u Hrvatskoj, a ove je godine od stotinjak nominiranih iz svih županija odabrano 28 za nagrade odnosno povelje i posebna priznanja u pet kategorija.
Tako je najboljim turističkim gospodarstvom proglašen OPG Gladović-Etno selo Grešna pilnica u Varaždinskoj županiji, najboljim poduzetnikom ruralnog turizma Riva Rafting Centar iz Zadarske županije, a najboljom ruralno-turističkom manifestacijom 'Kruh naš svagdašnji-žetva i vršidba u prošlosti' iz Vukovarsko-srijemske županije.
Najbolji ruralno-turistički projekt je Wine Tour iz Osječko-baranjske županije, dok je najboljom u kategoriji tradicijska ruralna gastronomija proglašena Udruga žena općine Vidovec iz Varaždinske županije.
Njima su pripali zlatni Suncokreti ruralnog turizma 2014, a dodijeljeni su i srebrni odnosno brončani, kao i tri posebne nagrade - za očuvanje gastronomije Festivalu palenta i sira u Primorsko-goranskoj županiji, za spoj autohtonih sirovina i primjene OPG-u Krsto Matulić iz Zadarske županije, te izvan svih kategorija za međuregionalnu suradnju Vladi Vojvodine.
Govoreći o ruralnom turizmu, Katica je istaknula da se taj segment počeo razvijati sredinom 1990-ih, a iako sporo ipak je puno napravljeno te se sada može reći da Hrvatska ima ruralno-turističke proizvode, što potvrđuje i brojka od oko 420 registriranih turističko-seljačkih gospodarstva i još gotovo oko tisuću turističko-ugostiteljskih poduzetnika koji djeluju u ruralnim sredinama.
Zadnjih par godina ta domaćinstva bilježe i porast broja posjetitelja, ali kako o tome nema točnih podataka, Katica napominje da se to ipak događa samo ponekim gospodarstvima, primjerice oko Zagreba i drugih većih gradova, dok drugima u većini nedostaje novca za marketing i promociju te ulaganja u ponudu.
U tome pak ključnom smatra državu odnosno resorno ministarstvo i Hrvatsku turističku zajednica, koji, ocijenila je, nisu dovoljno učinili za promociju ruralnog turizma pa ni kroz najnoviji projekt produljenja sezone Hrvatska 365.
Govoreći o važnosti ruralnog turizma, predsjednik saborskog Odbora za turizam Goran Beus Richembergh je istaknuo da se time hrvatskom turizmu daje dodatna kvaliteta i sadržaji posebno važni za produljenje sezone te za zapošljavanje ljudi.
