Vlada će od ukupno 475 amandmana podnijetih na prijedlog državnog proračuna za iduću godinu prihvatiti njih devet, od čega su četiri podnijeli zastupnici parlamentarne većine, a pet oporbeni zastupnici oporbe, odlučeno je u ponedjeljak na sjednici Vlade
Hrvatski sabor u ponedjeljak i utorak će se izjašnjavati o 475 amandmana podnijetih na prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu, a sam proračun zastupnici bi trebali donijeti u srijedu.
Državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić rekao je kako se od ukupno 475 amandmana, njih 450 smatra važećima, dok je 25 amandmana nevažećih jer nisu u skladu sa člankom 38. Zakona o proračunu (za amandmane kojima se predlaže povećanje rashoda ili izdataka treba istodobno predložiti odgovarajuće smanjenje rashoda ili izdataka).
Zrinušić je najavio da će Vladini predstavnici tijekom saborskog izjašnjavanja o amandmanima prihvatiti ukupno devet amandmana, među kojima i onaj zastupnika romske nacionalne manjine Veljka Kajtazija, koji se odnosi na osiguranje 400 tisuća kuna u idućoj godini za Nacionalni plan uključivanja Roma za razdoblje 2021.-2027.
U izmijenjenom obliku najavljeno je i prihvaćanje amandama Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, kojim bi se iznos za stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji povećao za gotovo 4,4 milijuna kuna u 2022. godini.
Osvrćući se na kraju sjednice Vlade na prihvaćanje tog amandmana, premijer Andrej Plenković je istaknuo kako se u modificiranom obliku za stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja izdvaja još i više sredstava nego je predloženo amandmanom. "Poruka da želimo spriječiti nasilje nad ženama, prije svega nasilje u obitelji, nešto je što su vrijednosti za koje se zalažemo tijekom cijelog mandata. S obzirom i na ovo grozno ubojstvo koje se dogodilo prije nekoliko dana u Splitu, kroz ovaj način za izdvajanje više sredstava za stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja želimo poslati još jednu snažnu poruku", izjavio je Plenković.
U idućoj će se godini, temeljem prihvaćanja amandmana zastupnika Željka Lenarta (HSS) u izmijenjenom obliku, povećati i sredstva za program Hrvatske knjižnice za slijepe u iznosu od 100 tisuća kuna.
Vladini će predstavnici u izmijenjenom obliku prihvatiti i amandman Kluba zastupnika IDS-a, temeljem kojega će se povećati sredstva na aktivnosti Programi Hrvatskog restauratorskog zavoda, i to za iznos od milijun kuna u idućoj godini, a za sanaciju Eufrazijeve bazilike u Poreču.
U izmijenjenom će se obliku prihvatiti i amandman zastupnice Vesne Vučemilović (Hrvatski suverenisti) i tako u 2022. godini za 600 tisuća kuna povećati sredstva za međunarodnu promociju hrvatske poljoprivrede i drvoprerađivačke industrije.
Vlada je odlučila prihvatiti i amandman Kluba zastupnika HNS-a, HSU-a i nezavisnih zastupnika, i to u iznosu od milijun kuna u idućoj godini za aktivnosti sanacija osječke Tvrđe.
Temeljem amandmana zastupnice Boške Ban Vlahek (SDP), i to u izmijenjenom obliku, u 2022. će se za šest milijuna kuna povećati proračunska sredstva na aktivnosti Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec.
Zadnja dva amandmana koje će predstavnici Vlade prihvatiti tijekom saborskog izjašnjavanja odnose se na povećanje sredstava u idućoj godini za bolnički sustav. Tako je najavljeno prihvaćanje amandmana Kluba zastupnika HDZ-a u iznosu od milijun kuna za početak provedbe projekta izgradnje modularne zgrade u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", a prihvaćanjem u izmijenjenom obliku amandmana zastupnika Mira Totgergelija (HDZ) osigurat će se 17,7 milijuna kuna za Opću bolnicu Bjelovar.
Inače, prijedlogom državnog proračuna u idućoj se godini predviđaju prihodi od 164,5 milijardi i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a. Vlada je proračun temeljila na projekciji gospodarskog rasta od 4,4 posto u 2022. godini, zatim od 3,7 posto u 2023. te 3,1 posto u 2024. godini.
"Smisao ovog proračuna je nastaviti jačati otpornost hrvatskog gospodarstva, omogućiti oporavak hrvatskog gospodarstva i, naravno, s faze očuvanja radnih mjesta doći u novi iskorak, a to je kreiranje radnih mjesta, gdje smo, premostivši ovu krizu omogućili da se vrlo brzo s rastom BDP-a, koji će ove godine biti najmanje devet posto, okrenemo prema konkurentnosti i jačanje hrvatske ekonomije i svih sektora", istaknuo je premijer Plenković na sjednici Vlade.