Pet glavnih globalnih opasnosti za društvo vezani su uz klimatske promjene i zagađenje okoliša, stoji u redovitoj godišnjoj procjeni najvećih rizika za društvo koju je u srijedu objavio Svjetski ekonomski forum (WEF, World Economic Forum). Razinu stvarne prijetnje od zanemarivanja efekata klime moguće je procijeniti i iz činjenice da su, u trenutku kad se na globalnoj geopolitičkoj i geoekonomskoj sceni također događaju velike promjene, izdvojeni upravo ovi rizici.

Na prvom mjestu analitičari su izdvojili "ekstremne vremenske nepogode" i štetu koju nanose u ljudskim životima i oštećenoj imovini. Na drugoj poziciji najvećih rizika nalazi se opasnost od neprilagodbe kompanija i država na klimatske promjene i izostanak pokušaja da se one ublaže. Nakon toga slijedi rizik od velikog gubitka bioraznolikosti te kolapsa kopnenih i morskih ekosustava s nepovratnim posljedicama za okoliš i posljedična ozbiljna oskudica sirovina kako za ljude tako i za ekonomiju. Listu pet najvećih rizika zaključuju "velike prirodne nepogode poput potresa, tsunamija, vulkanskih erupcija i geomagnetskih oluja" te "zagađenje okoliša izazvano ljudskim djelovanjem, poput izlijevanja nafte i radioaktivnog zagađenja".

Emilio Granados Franco, šef odjela za globalne rizike i geopolitiku u Svjetskom ekonomskom forumu upozorava da bi zbog uske povezanosti ekonomskih rizika i rizika vezanih uz okoliš fokusiranje na samo jednu kategoriju moglo dovesti do zanemarivanja integriranih rješenja za ublažavanje njihovih posljedica. Mada su najveće opasnosti vezane uz prirodu i okoliš, ignoriranjem ekonomskih faktora te će opasnosti biti teže izbjeći, upozoravaju u WEF-u.

Na tom tragu nalaze se i izjave Klausa Schwaba, osnivača WEF-a, koji je prošlog mjeseca u nizu svjetskih publikacija, povodom 50. obljetnice organizacije, objavio novi "manifest". U njemu poziva kompanije i njihove čelnike da usvoje novu perspektivu koja bi u vidu imala ostvarivanje koristi za sve aktere, a ne samo za vlasnike, odnosno dioničare. U razgovoru za britanski dnevnik Financial Times Schwab tvrdi da je WEF i osnovan s tom namjerom, a da je tzv. "dioničarski" kapitalizam, okrenut kratkoročnim ciljevima ostvarivanja što veće dobiti nauštrb svega ostalog, zapravo zaživio osamdesetih godina.

Svjetski ekonomski forum u tome se nalazi u vrlo nezgodnoj poziciji. Redoviti godišnji skup, čije najnovije izdanje počinje idućeg tjedna već je dugo metom kritika jer ga se percipira kao skup bogatih i utjecajnih gdje se baš i ne može čuti glas prosječnih građana. No, u skladu s proklamiranom porukom važnosti zaštite okoliša, u hrpi poznatih menadžera i političara, ove se godine očekuje i poznata švedska srednjoškolska aktivistica Greta Thunberg.

Ipak, neke konkretne reakcije na promjene u društvenoj i stvarnoj klimi već se mogu vidjeti i u korporativnom i financijskom svijetu. Američka investicijska kompanija Blackrock, jedna od najvećih takvih svjetskih tvrtki koje se bave strateškim ulaganjima u razne korporacije, u utorak je najavila djelomičan zaokret investicijske strategije. U svojem redovitom godišnjem pismu menadžerima kompanija glavni izvršni direktor Larry Fink napisao je da će briga oko klimatskih promjena prouzročiti "korjenite promjene u financijama" i da će se te promjene desiti "ranije nego što mnogi očekuju".

Fink je najavio i da će se Blackrock posvetiti "održivim" verzijama svojih tradicionalnih investicijskih strategija kako bi time ispunio zahtjeve investitora. Jedan od koraka je postepeno dezinvestiranje oko pola milijarde vrijednih ulaganja u kompanije vezane uz industriju ugljena do sredine desetljeća. Blackrock namjerava i pokrenuti fondove u kojima će se nalaziti dionice kompanija koje posebnu pažnju posvećuju održivom poslovanju, a investitori u Blackrock će moći i dodatno filtrirati ulaganja ovisno o gospodarskim sektorima.

Blackrock se time pridružuje nizu inicijativa koje su se počele ozbiljnije javljati nakon financijske krize krajem prošlog stoljeća, a kojima se nastoji potaknuti stav da korporacije ne bi smjele brinuti isključivo o željama svojih dioničara, odnosno vlasnika. Menadžment modernih korporacija bi trebao voditi računa o puno širem krugu aktera poput radnika, potrošača, društva, prirode, okoliša i drugih, te vođenje kompanije uskladiti tako da cilj poslovanja ne bude isključivo ostvarenje financijskog profita po svaku cijenu.

Takav stav o društveno odgovornom poslovanju posebno je dobio zamaha u posljednjih nekoliko godina nakon što su se počele jače osjećati posljedice klimatskih promjena. Kompanije su, usprkos tome, svoje odgovorno poslovanje promovirale i prakticirale uglavnom više sa željom stvaranja pozitivnog imidža među potrošačima, dok su stvarni napori da se poslovni procesi korjenito promijene bili nešto rjeđi.

U tom svjetlu treba gledati i najavu Blackrocka. Mnogi kritičari spremni su primijetiti da se Blackrock odlučio na zaokret više zbog toga što su investicije u sektore koji snažno zagađuju okoliš posljednjih godina jednostavno postale manje profitabilne, nego što je to bilo iz filantropskih pobuda. Brzim razvojem modernih tehnologija manje štetnih za okoliš u posljednja dva desetljeća došlo se do razine u kojoj i one postaju širokoisplative.

Usprkos možda i upitnim motivima neki su ipak požurili pohvaliti najavu Blackrocka. Odluke te kompanije odjekuju daleko jer se radi o jednom od najvećih svjetskih investitora. Vrijednost portfelja Blackrocka kreće se oko razine od čak 7000 milijardi dolara i njihov bi primjer mogli slijediti i drugi investitori.

Fotografije i vijesti o požarima koji posljednjih tjedana dolaze iz Australije možda su najbolji aktualni podsjetnik koliko prirodne katastrofe, potaknute klimatskim promjenama, mogu ostaviti traga na društvo. Izvještaj WEF-a i najava Blackrocka čine se kao indikator toga da je čak i biznismenima počelo gorjeti pod finim, skupim, talijanskim cipelama. Teško je, u konačnici, uživati u luksuznim odredištima u toplim krajevima ako su ona izgorjela.