Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za svibanj, prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 5.277 kuna. Iako je na mjesečnoj razini zabilježen rast, na godišnjoj su razini nastavljeni negativni trendovi, što je očekivana posljedica krize u realnom sektoru i na tržištu rada. Uz to, padu prosječne neto plaće na godišnjoj razini doprinio je poseban porez na plaće, mirovine i druge neto primitke
Izraženo u eurima, prosjek je bio 727 eura. I dok se u kunama na godišnjoj razini bilježi pad, prosječna neto plaća preračunata u eure porasla je (0,5 posto) što je posljedica aprecijacije kune.
Usporedba plaća u regiji koju su za www.banka.hr priredili analitičari Raiffeisen Consultinga pokazuju stari poredak, što znači da najvišu neto plaću i dalje ima Slovenija(957 eura u svibnju). Iako su na znatno višim razinama od ostatka regije, prosječne neto plaće u Sloveniji drugi mjesec zaredom smanjuju se na mjesečnoj razini, ali se na godišnjoj razini nastavlja rast.
Najlošije je pozicionirana Srbija, s prosjekom od 326 eura. Tijekom svibnja u Srbiji je zabilježen relativno snažan pad plaća na mjesečnoj razini (-4,3 posto). Uz standardne recesijske razloge padu prosječne neto plaće izražene u eurima doprinijela je i deprecijacija srpskog dinara, a na umu treba imati i program Srbije s MMF-om koji se odnosi na javni sektor.
U lošije pozicioniranom dijelu skupine našla se i Rumunjska gdje je prosječna neto plaća tek nešto viša nego u Srbiji (342 eura u svibnju). U Rumunjskoj je drugi mjesec zaredom nastavljen pad prosječne neto plaće na mjesečnoj razini (-1,6 posto u svibnju), a kao i u Srbiji na udaru su se, zbog MMF-ovih uvjeta, našle plaće u javnom sektoru.
