poslovanje u 2022.

Najjačem domaćem građevinaru pao promet, ali je zadržao tron. Provjerili smo kako stoji sektor

16.06.2023 u 06:07

Bionic
Reading

Domaći građevinski sektor zapošljava više od 100.000 radnika. Kako na sebe veže niz drugih industrija – građevinski materijal, cement, naftu, metal i drvnu industriju – indirektno u ukupnom BDP-u sudjeluje s čak oko 12 posto

Sve to govori o važnosti građevinskih firmi. Njih pet najvećih, zbirno gledano, lani je imalo solidnu godinu usprkos tome što je najjači igrač, zagrebački Kamgrad, zabilježio pad prihoda.

Tvrtka u vlasništvu Dragutina Kamenskog - Kamgrad - zadržala je lidersku poziciju iako joj je promet pao za 16,30 posto, na 194,69 milijuna eura, a zarada joj se srozala za 56,58 posto, na 6,70 milijuna eura.

Osnovni biznis Kamgrada je visokogradnja. Prošle godine završili su posao u Švedskoj, a izgradili su stambeni kompleks u Göteborgu. Čini se da se time nisu usrećili jer se u financijskom izvješću za 2022. navodi da su u tri godine u Švedskoj generirali 'značajne gubitke'. Zbog toga je uprava firme donijela odluku da se ne ulazi u nove poslove na tom području.

Kamgrad je prije nekoliko godina radio značajne poslove i u Njemačkoj, ali i na tom tržištu sad miruju zbog nedostatka radne snage.

Drugu poziciju drži austrijski Strabag te je, prema podacima Fine, završio godinu sa 184,32 milijuna eura prihoda (+37,68 posto) i zaradom od 5,66 milijuna eura (+41,12 posto). U Hrvatskoj je Strabag najpoznatiji po velikim infrastrukturnim projektima (autocesta Zagreb-Macelj, dionice autoceste Split-Ploče, pročistač otpadnih voda u Zagrebu itd.).

Lani je operativa firme bila angažirana na izgradnji sustava odvodnje i vodoopskrbe Zadar-Bokanjac, aglomeraciji Kaštela, kao i na velikom broju gradilišta na državnim i županijskim cestama.

Prošle godine Strabag je završio izgradnju pristupnih cesta za Pelješki most, što je posao vrijedan 478,3 milijuna kuna bez PDV-a.

Na trećem mjestu je križevački Radnik. Lani je imao 124 milijuna eura prihoda i 5,61 milijun eura dobiti. Većinski dioničar tvrtke je Mirko Habijanec, a vodi je više od 25 godina.

Pored domaćih gradilišta, Radnik ima ugovorene poslove u Njemačkoj. Trenutno najveći domaći projekti na kojima tvrtka radi su aglomeracije, trgovački centri, bolnice, hoteli, poslovne zgrade, škole i sportske dvorane i dr. (tridesetak gradilišta).

GP Krk sa 103,34 milijuna eura prometa (+12,45 posto) drži četvrtu poziciju. Krčka tvrtka kroz radničko dioničarstvo nalazi se u vlasništvu sadašnjih i bivših zaposlenika. Većinom je angažirana u Primorsko-goranskoj županiji, a otprije nekoliko godina ima veliku ekspanziju u Sloveniji.

Pristupne ceste Pelješkom mostu
  • Pristupne ceste Pelješkom mostu
  • Pristupne ceste Pelješkom mostu
  • Pristupne ceste Pelješkom mostu
  • Pristupne ceste Pelješkom mostu
  • Pristupne ceste Pelješkom mostu
    +12
Pristupne ceste za Pelješki most Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

GP Krk jedan je od izvođača radova na cesti od čvora Škurinje do Luke Rijeka. Dugačka je samo tri kilometra, a vrijednost izgradnje iznosi čak 456,3 milijuna kuna. Uz taj projekt, tvrtka je angažirana na izgradnji dječje bolnice i klinike za ginekologiju i porodništvo u Rijeci te punog profila Istarskog ipsilona, a u Rafineriji nafte Rijeka izvodi radove na montaži konstrukcije cijevnih mostova.

Na petom mjestu je Dalekovod. Lani je imao nešto više od 100 milijuna eura prihoda (-24,93 posto) i 315.512 eura dobiti. Dalekovod je najveća tvrtka unutar Dalekovod grupe, koju čini 16 povezanih tvrtki. Glavnina prihoda dolazi od izgradnje dalekovoda u inozemstvu (uglavnom na tržištu Skandinavije) i domaćih projekata izgradnje željezničke infrastrukture.

U 2022. Dalekovod je prošao kroz dokapitalizaciju, u kojoj je skupio 410 milijuna kuna, čime je uspješno okončao predstečajnu nagodbu namirivši sve vjerovnike.

Većinski vlasnik mu je tvrtka Napredna energetska rješenja, čiji su osnivači Končar - Ulaganja i Construction Line Limited. Iza potonje firme stoji Josip Jurčević, poznat kao poslovni partner Pavla Vujnovca, vlasnika Prvog plinarskog društva.