Zahvaljujući velikodušnoj premiji MOL-a, promućurni ulagači koji su na Zagrebačkoj burzi kupovali dionicu Ine, čija cijena se u većem dijelu godine vrtila oko od 1.700 kuna, na svaku uloženu kunu zaradili su 65 lipa.

Dionice razočarale, bljesnuli Ina i Atlantic

Istovremeno, na ostalim hrvatskim dionicama 'burzovni igrači' uglavnom su gomilali gubitke. Najveće razočaranje priredile su dionice građevinskog sektora, na kojima se nekad najviše zarađivalo. Kolaps građevinske aktivnosti, koji je doveo većinu građevinskih tvrtki na rub opstanka, jasno se oslikao na cijenama 'građevinara'. Uvjerljivo najgori izbor bila je dionica Ingre, koja je potonula gotovo 60 posto, a velike gubitke pretrpjeli su i poklonici dionica Insituta IGH (-39 posto) i Dalekovoda (-18 posto). Značajne minuse ulagačima su priskrbile i nekad atraktivne brodarske dionice, unatoč solidnom poslovanju pomorskih kompanija. Najaktivnija dionica Atlantske plovidbe izgubila je na vrijednosti 20 posto, a nešto manji minus pogodio je dionice Jadroplova (-10,6 posto) i Uljanik plovidbe (-6,6 posto).

Uz Inu, svega nekoliko likvidnijih dionica podebljalo je račune investitora. Dobro se moglo zaraditi tak na Tedeschijevu Atlanticu, čija cijena je od početka godine skočila 24 posto i Končaru elektorindustriji koji je dobio na vrijednosti oko 20 posto.

Burzovni igrači našli sreću na dalekim tržištima

Mnogi ulagači skloniji riziku izgubili su povjerenje u domaće dionice i sreću potražili na perspektivinijim tržištima. Kapital su preusmjerili prema zapadnim zemljama koje su izašle iz recesije ili na tržišta u razvoju zamalja koje uopće nisu doživjele pad BDP-a.

Preko granice uputili su se i menadžeri domaćih investicijskih fondova. Investicijske prilike na udaljenim tržištima najbolje su iskoristili dionički investicijski fondovi Aureus US Algoritham, MP-Mena HR i Ilirika Bric. Najveći prinos u 2010. godini od čak 28,3 posto postigao je mali fond Aureus US Algoritham (bivši fond Aureus US Equity), koji pretežno ulaže u dionice i prava na tržištima kapitala SAD-a i Kanade. Drugo mjesto s prinosom od 25 posto drži fond MP-Mena, koji ulaže na tržištima Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Slijedi 'mladi' fond Ilirika BRIC s rastom od 19 posto. Među fondovima koji upravljaju imovinom većom od 100 milijuna kuna, kao i prošle godine, najuspješniji je PBZ I-Stock. Kvalitetna ulaganja na tržištima Rusije, Kine i Brazila osigurala su mu prinos od 12,3 posto i deveto mjesto na rang listi dioničkih fondova.

Dionice tržišta u razvoju poput kineskog, brazilskog i indijskog, postala su zanimljiva zbog visoke likvidnosti i velikog broja kompanija koje imaju potencijal da postanu globalni igrači. Najveći potencijal za rast pokazale su tvrtke iz energetskog i financijskog sektora budući da te zemlje imaju velike potrebe za energentima, a rast potrošačkog društva otvara velike mogućnosti financijskim institucijama. Na razvijenim tržištima najatraktivniji je i dalje tehnološki sektor, a zanimljiv je i financijski sektor, koji je na putu oporavka od posljedica financijske krize.

Ziheraši profitirali na zlatu i švicarskom franku

Nesigurnost koja vlada na globalnom financijskom tržištu natjerala je mnoge konzervativne ulagače da, u strahu od prijeteće inflacije i devalvacije valuta, sigurnu luku potraže u zlatu. Zbog velike potražnje investitora 'ziheraša', ali i brojnih špekulanata koji su im se priključili, cijena žutog metala iz dana u dan obarala je povijesne rekorde. Vrijednost unce čistog zlata na godišnjoj je razini skočila za 23,3 posto mjereno u dolarima, a čak 34,7 posto za one koji barataju eurima. S cijene od 1.100 dolara po unci početkom godine, najtraženiji plemeniti metal se krajem godine primakao razini od 1.400 dolara. Nažalost, ulagačima na domaćem tržištu nije pružena mogućnost ulaganja u zlato. Tek krajem godine pokrenut je investicijski fond Ilirika Gold koji ulaže u dionice tvrtki čija djelatnost je proizvodnja, prerada i trovina plemenitim metalima.

Financijski igrači koji se igraju valutama, utočište od valutnog rata koji se proširio globusom potražili su u švicarskom franku. Tako je u odnosu na relativno stabilnu kunu, tečaj franka ojačao čak 17,5 posto, što su na svojoj koži osjetili svi kojima su valutnom klauzulom dugovi vezani uz švicarac. Oni pak koji su u franku uočili dobru investicijsku priliku, mogu biti prezadovoljni ostvarenim profitom.

Crna godina za nekretnine

Duboka kriza na tržištu nekretnina poljuljala je mit prosječnog Hrvata o idelanoj investiciji 'na kojoj se ne može izgubiti'. Prema podacima CentraNekretnina prosječne tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj na godišnjoj razini (studeni 2010/studeni 2009) potonule su 5,1 posto, pri čemu su na najznačajnijem, zagrebačkom tržištu, cijene pale i nešto više od prosjeka, odnosno 5,3 posto.

Najveći pad (za 12 posto odnosno sa 1.309 na 1.152 eura/m2) zabilježile su tražene cijene kuća u Zagrebu i okolici. Zagrebački stanovi su pojeftinili 3,4 posto pa je u studenom 2010. prosječna tražena cijena stana u odnosu na lanjski studeni snižena na 1.817 eura po četvornom metru. Recesija nije mimoišla ni jadranske destinacije u kojima su najviše pale (prenapuhane) cijene stanova (za 12,1 posto odnosno sa 2.119 eura/m2 na 1.863 eura/m2), a na silaznoj putanji su i cijene vikednica i apartmana, koji su jeftiniji za 3,8 posto (sa 1.984 na 1.908 eura/m2).

Kamate na štednju teže prema nuli

Pasivni ulagači koji novac najradije drže u banci u ovoj su godini ostali kratkih rukava. U općem padu kamatnih stopa banke su najoštrije srezale kamate na štednju. Prema zadnjim podacima HNB-a, kamatne stope na oročene devizne depozite u rujnu su pale na 2,82 posto sa 3,58 posto, koliko su iznosile u prosincu 2009. godine.

Razočarali su i novčani investicijski fondovi, koji su ove godine ostvarili daleko slabije rezultatate nego 2009. i znatno ispod dugogodišnjeg prosjeka. Posljedica je to drastičnog pada kamatnih stopa na tržištu novca i kratkoročnih vrijednosnih papira. Tako je najveći novčani fond ZB plus, koji upravalja s preko dvije milijarde kuna, ostvario prinos od svega 2,24 posto.

Uz zlato, najbolji izbor za konzervativne ulagače bile su obveznice. Potvrđuju to rezultati obvezničkih investicijskih fondova. Svih osam obvezničkih fondova bilježi pozitivne trendove, a najuspješniji je Capital One s prinosom od 9,27 posto. Odličnu izvedbu imaju i tri velika obveznička fonda (PBZ Bond, Raiffeisen Bonds i Erste Bond), čiji prinosi se kreću između 7,66 i 8,77 posto.