Više od 30 najvećih europskih banaka i kartičnih procesora planira osnovati platni servis koji će moći konkurirati skupini američkih financijskih i kartičnih divova poput Vise, Mastercarda, PayPala i Applea. Kako piše Financial Times, skupina je okupljena u Europsku platnu inicijativu (EPI), a njezin predsjednik Joachim Schmalzl ističe da je ideja stvoriti europskog platnog diva sposobnog konkurirati američkim kompanijama, prenosi Poslovni dnevnik.

Inicijativa sa sjedištem u Bruxellesu trenutno okuplja 40-ak stručnjaka za platni promet i kartične transakcije. Započeli su s radom prije devet mjeseci, a do rujna bi trebali napraviti nacrt paneuropskog platnog servisa koji će se moći koristiti za plaćanje u fizičkim i internetskim trgovinama, plaćanje računa između individualnih potrošača te podizanje gotovine na bankomatima. Među bankama koje su dio ove inicijative nalaze se divovi poput njemačkog Deutsche Banka, francuske BNP Paribas, talijanskog UniCredita, španjolskog Santandera i nizozemskog ING-a. Klijenti tih 30 banaka i procesora učine više od polovine svih kartičnih transakcija u Europi.

Prema navodima FT-a, projekt ima podršku Europske komisije i europskih financijskih regulatora. Joachim Schmalzl ističe kako je EPI do sada primio više od 30 milijuna eura od subjekata koji ga podržavaju. Inače, Schmalzl je također i član upravnog odbora Njemačke udruge štedionica, najveće organizacije njemačkih banaka koje rade s građanstvom i gorljivog podržavatelja inicijative. Prva EPI-jeva aplikacija koja će omogućavati elektroničko plaćanje u realnom vremenu između potrošača mogla bi biti lansirana već početkom 2022. godine. Idući platni alati mogli bi slijediti u drugom polugodištu, ističe Schmalzl.

Burkard Balz, član odbora Bundesbanke, ističe kako njemačka središnja banka podržava EPI koji će “ojačati stratešku autonomiju Europske unije na tržištu platnih usluga, unaprijediti konkurenciju i tako poboljšati izbor za potrošače”. Inicijativu je pozdravila i Europska središnja banka. Europska komisija inicijativu je opisala kao “novi, ambiciozni i europski projekt”. Iz Bruxellesa su dodali kako vjeruju da građani EU-a i kompanije trebaju imati koristi od brzih, učinkovitih i pouzdanih platnih rješenja. “EPI će biti ključni i odlučujući korak u tom smjeru, posebice ako pokrije širok spektar europske bankovne zajednice”, smatraju u Europskoj komisiji.

Kartična plaćanja u Europi većinom procesiraju kompanije sa sjedištem u SAD-u. Prema podacima lobističke skupine europskih trgovaca EuroCommerce, četiri od pet plaćanja karticom na “starom kontinentu” obrađuju Mastercard i Visa. Joachim Schmalzl upozorava da tako dominantan tržišni udjel američkih kartičara može naštetiti potrošačima i trgovcima, kako kroz relativno visoke naknade, tako i sa aspekta zaštite osobnih podataka. Inače, raniji europski pokušaji izazivanja američke kartičarske dominacije završili su neuspjehom.

“Projekt Monnet” kojeg su 2011. podržavale 24 banke propao je zbog nedostatka političke podrške i neuspjeha u razvoju održivog poslovnog modela. To nije jednostavno jer je neki platni sustav privlačan trgovcima samo ako ga koristi mnogo potrošača. Isto vrijedi i sa stajališta potrošača.